Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, u povodu 150. obljetnice početka izgradnje željezničke pruge Zagreb - Rijeka, najavio je ulaganja u obnovu i gradnju željezničke infrastrukture od 3,5 milijardi eura i istaknuo da se najveći potencijal željeznice krije u boljoj povezanosti Zagreba i Rijeke, piše Glas Slavonije.
Ipak HAKOM-ovo tromjesečno izvješće o željezničkim uslugama, s druge strane, pokazuje trenutno stanje željezničkog prometa, koje je u sferi prijevoza putnika u lošoj situaciji. Tako je zabilježen pad prevezenih putnika od tri posto u odnosu prema drugom tromjesečju 2018. godine dok je, istovremeno, uočeno i smanjenje broja ostvarenih putničkih kilometara za četiri posto.
Oporavak hrvatskog željezničkog prometa možda je u teretnom prijevozu. Govori to i činjenica da je u proteklom tromjesečju ostvareno pet posto više vlak-kilometara, broj tonskih kilometara se povećao za 9,1 posto dok je količina prevezene robe veća 12 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Da količina prevezene robe na hrvatskim prugama raste iz godine u godinu, zaključuje i stručnjak Tomislav Prpić, izvršni potpredsjednik Hrvatskog društva željezničkih inženjera (HDŽI), ujedno dijagnosticirajući razloge pada broja putnika u vlakovima.
- Opće stanje i kupovna moć stanovništva uvelike određuju generiranje putovanja te se čini da putuju samo oni koji moraju, a to su najvećim dijelom takozvani dnevni migranti koji putuju na posao i s posla te u školu ili na fakultete. Cestovni javni prijevoz također je imao veliku ulogu u preuzimanju dijela putnika sa željeznice koristeći svoju tehnološku i organizacijsku prednost. Pri tome nacionalnom putničkom željezničkom prijevozniku dodatno otežava situaciju i infrastruktura koja je u lošem stanju ili se obnavlja pa stvara poteškoće i narušava kvalitetu transporta - objašnjava Prpić ipak podsjećajući kako postoje hvalevrijedne inicijative prijevoznika kroz suradnju s lokalnim i regionalnim samoupravama te Ministarstvom znanosti i obrazovanja u vidu stimuliranja srednjoškolaca i studenata za prijevoz vlakom.
- Treba uzeti u obzir kako je na nacionalnom prijevoznom tržištu danas prisutno deset željezničkih prijevoznika tereta i to je rezultat liberalizacije tog tržišta. Zasigurno da konkurentski odnosi na tržištu prijevozne ponude imaju značajnu ulogu u kvaliteti usluge i velikim je dijelom to rezultat povećanja prijevoznog učinka željeznicom, a i povećanje rada riječke luke i njezina modernizacije (kontejnerski terminal na Brajdici) pridonose tom povećanju - zaključuje Prpić otkrivajući kako se željeznicom u Hrvatskoj najčešće prevoze masivni tereti, kao što su drvo, nafta i njezini proizvodi te rudača, dok je i izuzetno velika zastupljenost i prijevoza intermodalnih prijevoznih jedinica, takozvanih kontejnera, u kojima je veliki potencijal daljnjeg razvoja željezničkog teretnog prijevoza.
Upravo u tom smjeru kreće se prometna strategija Europske unije jer se što više tereta svakako želi prevoziti željeznicom, ali kako bi se omogućila interoperabilnost i visoka kvaliteta prijevozne usluge, potrebno je ulagati u cjelokupan sustav, što Hrvatska nije provodila dovoljnom dinamikom, zbog čega i cijela nacionalna željeznička infrastruktura već godinama rapidno propada.