Veliki intervju

Prvi čovjek Ine: 'Ne vjerujem da će kriza stati za dva mjeseca, sad je ključna likvidnost'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.4.2020. u 12:11

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.4.2020. u 12:11

Zagreb, 281118. Avenija Dubrovnik.
Sandor Fasimon, predsjednik Uprave Industrije nafte, (INA).
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

Predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon

Na američkom se tržištu cijena barela nafte u ponedjeljak se prvi put u povijesti spustila u negativan teritorij te se barelom s rokom isporuke u svibnju, trgovalo po minus 37,63 dolara.

Što taj povijesni trenutak znači za naftni biznis, kako se općenito Ina nosi s fluktuacijom cijena nafte na tržištu, kako se nosi s krizom zbog pandemije koronavirusa u kratkom razgovoru objašnjava prvi čovjek Ine Sándor Fasimon.

Proteklih dana svjedoci smo pomalo nevjerojatnih događaja na svjetskom tržištu nafte, ulagači su plaćali i četrdeset dolara da netko od njih otkupi barel nafte. U ovom biznisu radite već desetljećima, pamtite li ovakvu krizu?

- Ovo nitko ne pamti iz jednostavnog razloga što se nikad prije nije dogodilo. Činjenica jest da je ova kriza specifična zato što mi u naftnoj industriji osjećamo pritisak s obje strane biznisa. Mjere uvedene zbog epidemije koronavirusa znatno su utjecale na pad potražnje za naftom, a ponuda je porasla zbog pucanja dogovora OPEC-a i Rusije o rezanju proizvodnje. U međuvremenu je do dogovora došlo, a cijena nafte je na povijesno niskim razinama i ne očekujemo brz oporavak. Balans tržišta je radikalno poremećen i ušli smo u krizni način funkcioniranja.

Za vas u Ini ta kriza traje i dalje, jer ste prije izbijanja virusa bili suočeni s napadom cyberkriminalaca. Je li riješen taj problem?

- Da, kibernetički napad, korona, zagrebački potres, ekonomska kriza... Sjećam se da sam na našem lanjskom božićnom domjenku, dakle prije nekoliko mjeseci, kad smo donijeli finalnu investicijsku odluku o Rijeci, razmišljao kako je 2019. bila godina teških odluka te kako će 2020. ipak biti lakša. Siječanj i prvi dio veljače doista su bili takvi, no onda je došlo do promjene. Hakerski napad bio je izazovan, jer je to situacija s kojom nismo bili suočeni dosad. Ponosan smo što smo tijekom cijelog tog razdoblja uspjeli održati kontinuitet našeg poslovanja i osigurati da naši potrošači minimalno ili uopće ne osjete bilo kakve probleme. Sad je, srećom, to završeno, a pred nama je zadatak da osiguramo da se više ne ponovi. Pokrenuli smo dodatna ulaganja u računalnu sigurnost.

Lani smo razgovarali o tome kako je Ina, kao vertikalno integrirana kompanija, prirodno zaštićena od fluktuacija cijene nafte. No, ni taj model nije otporan na ovakav snažni pad potražnje i rast ponude na tržištu...

- Ako se sjećate, i tada sam rekao da ta vertikalna integracija u Ini ne funkcionira dobro, jer u segmentu rafinerijske prerade i marketinga gubimo novac. Dakle, naša situacija prije krize jest bila takva da je segment istraživanja i proizvodnje ugljikovodika bio glavni generator profita - tu Ina stvara oko 80 posto svoje EBITDA. Možete pretpostaviti kakva je sad situacija kad je cijena barela nafte pala sa 60 na 20 dolara, s tendencijom daljnjeg pada. S druge strane, u rafinerijskom poslovanju - koji ni prije nije bio profitabilan - bilježimo pad potražnje za proizvodima između 30 i 50 posto. U segmentu potrošačkih usluga, maloprodaje, nešto smo stabilniji, no volumen pada zbog manje prodaje. Ukratko, suočeni smo s brzim i dubokim padom i zbog toga moramo reagirati.

Kako ćete reagirati?

- Ključ opstanka u ovakvim okolnostima jest održavanje likvidnosti. Ne znamo kakva će budućnost biti, tako da moramo osigurati da tvrtka posluje i podmiruje sve svoje obveze. To ponajprije znači da ćemo revidirati sve svoje postojeće operativne troškove. Već smo krenuli na način da ostavljamo samo one troškove koji su nam kritični za kontinuitet poslovanja i budućnost kompanije, a sve ostalo se revidira. Ušli smo i u pregovore s dobavljačima. Svjesni smo Inine veličine i utjecaja na ukupnu ekonomiju, ne želimo otkazivati ugovore, ali ih moramo revidirati. To je jedini način na koji možemo osigurati financijsku stabilnost kompanije i kapital koji nam je potreban za strateški važne investicije.

Hoćete li smanjivati plaće?

- Razgovaramo sa socijalnim partnerima i vjerujem kako razumiju u kakvoj je situaciji kompanija te da su potrebni odlučni potezi. Neka se materijalna prava moraju smanjiti. Sve što radimo i što ćemo raditi, radit ćemo s njima i transparentno. Dodatno, već smo ranije donijeli odluku o suspenziji bilo kakve isplate menadžerskih bonusa, a menadžeri su se već odrekli i dijela plaće. To su krizne mjere, ali se ne mogu izbjeći. Ne vjerujem da će prestati ova kriza za dva mjeseca, moramo se pripremiti za dulje razdoblje otežanog poslovanja. Cilj je zadržati najveći mogući broj radnih mjesta.

Što je s investicijom u dovršetak modernizacije riječke rafinerije?

- To je dio strateške transformacije naše tvrtke i posvećeni smo joj i dalje. Na projektu se radi, upravo traju ispitivanja tla na lokaciji. Budući da smo glavni ugovor potpisali s talijanskom tvrtkom, moguće je da će zbog restrikcija putovanja biti odgoda u realizaciji, ali to ne bi trebalo utjecati na projekt.

Ina je nedavno potpisala i ugovore o novim istražnim koncesijama u Hrvatskoj na temelju kojih ste se obvezali na značajna ulaganja. Planirate li i dalje realizirati te investicije?

- Istraživanje i pronalazak novih rezervi ključ je budućnosti svake naftne kompanije i u tom kontekstu mi ćemo ispuniti sve obveze koje smo preuzeli. Pitanje je u kojem roku. U ovim okolnostima, logično je da svoje resurse usmjerimo u investicije koje imaju što brži rok povrata. U krizi je ‘keš’ kralj. Ako moram birati između projekta istraživanja gdje prva nafta može poteći za šest, sedam godina i ulaganja u poboljšanje produktivnosti nekog postojećeg nalazišta, logično se odlučiti za ovo drugo.