Europska komisija

Prognoze EK za hrvatsko gospodarstvo: Rast umjeren, nezaposlenost rekordno niska

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.5.2019. u 14:00

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.5.2019. u 14:00

Rijeka, 130111
Radnici poduzeca Metis danas su u Brodogradilistu 3 maj u Rijeci poceli sa rezanjem paviljona koji je trebao predstavljati nasu zemlju na Bienalu u Veneciji prosle godine. Nesretni paviljon vrijedan milijun kuna koji se prikazivao kao veliki uspjeh i kreacija nasih arhitakata neslavno se raspao na putu do Venecije . Vrijednost starog zeljeza koje ce se dobiti nakon rezanje i demontaze metalne konstrukcije sa barze na kojoj instalacija pociva iznositi ce oko 40 000 kuna .
Foto: Zeljko Sop / CROPIX
Željko Sop / CROPIX

Radnici riječke tvrtke Metis

Hrvatsko gospodarstvo će umjereno rasti i ove i sljedeće godine, nezaposlenost će i dalje padati i stvorit će se nova radna mjesta jer raste zaposlenost, što i osigurava nastavak rasta, ali će se taj rast blago usporiti. Takvu je prognozu  Europska komisija u zadnjim ekonomskim prognozama. U slučaju Hrvatske komisija je smanjila prognoze za ovu godinu na predviđenih 2,7 posto ranije na 2,6 posto a za sljedeću godinu prognozu rasta je umjesto 2,6 posto koliko je bilo ranije je sada 2,5 posto.

Nezaposlenost će ove godine biti 7,8 posto dok bi sljedeće godine trebala pasti ispod 7 posto, točnije na 6,9 posto ako se ostvare prognoze Europske komisije.

“Očekuje se da će Hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti umjerenom brzinom o razdoblju obuhvaćeno prognozama. Potrošnja kućanstva ostaje snažna dok prohodi rastu zbog postojanog rasta zaposlenosti i plaća dok je niska inflacija” navodi se u zaključku zadnjih prognoza Europske komisije o Hrvatskoj.

Javni dug će i dalje padati. Ove godine bi on trebao pasti na 70,9 posto a sljedeće na 67,6 posto. To se događa zbog proračunskog viška, rasta BDP-a i rasta prihoda od poreza.

Komisija navodi da, iako je nezaposlenost i dalje visoka, nedostatak radne snage se osjeća u nekim sektorima. Kako se tržište rada sužava, rast zaposlenosti će biti umjeren. Bez obzira na to, predviđa Europska komisija, i broj nezaposlenih i postotak nezaposlenosti bi u 2020 godine trebali dostići rekordno nisku razinu. Nastavit će se smanjenje broja radno sposobnih, između ostalog i kao rezultat još uvijek negative bilance migracija. Očekuje se i dalje porast plaća, zbog sve veće potražnje za radnicima, povećanja plaća u javnom sektoru i porastu minimalnih plaća u ovoj godini. 

Komisija navodi da je stvarni porast BDP-a gotovo stao u zadnjem kvartalu prošle godine, s razočaravajućim tastom od samo 0,1 posto zbog čega je rast BDP-a prošle godine bio tek 2,6 posto, dakle ispod očekivanja. Razlog tome je negativni utjecaj neto izvoza dok je uvoz porastao.

Potrošnja kućanstva je ostala snažna a investicije su uzele maha, pogotovo u javnom sektoru putem fondova Europske unije. Početkom ove godine je izvoz roba počeo davati znakove oporavka.

Rast BDP-a na razini EU će ove godine biti 1,4 posto. Najveću stopu rasta će imati Malta sa 5,5 posto, Poljska sa 4,2 posto te Mađarska sa 3,8 posto.

Iako u prosjeku u cijeloj EU pada nezaposlenost Italija će imati porast nezaposlenosti. Iako konstantno pada najveća stopa nezaposlenosti je i dalje u Grčkoj 18,2 posto ove godine a sljedeće bi trebala pasti na 16,8 posto. Slijedi Španjolska koja ove godine može očekivati nezaposlenost na razini od 13,5 posto a sljedeće 12,2 posto. Italija bi ove godine trebala imati stopu nezaposlenosti od 10,9 posto a sljedeće 11 posto.

S druge strane izrazito nisku stopu nezaposlenosti imaju Češka sa 2,2 posto ove i 2,3 posto sljedeće godine. Potom Njemačka kojoj se za ovu godinu predviđa stopa nezaposlenosti od 3,1 posto a sljedeće 2,7 posto. Potom Nizozemska ove godine 3,3 posto a sljedeće 3,6 posto te Poljska s prognozama o stopi nezaposlenosti od 3,8 posto ove i 3,5 posto sljedeće godine. Prosjek nezaposlenosti na razini EU bi ove godine trebao biti 6,5 posto a sljedeće 6,2 posto.  

Europska komisija smatra da je ovakav rast na razini EU dobra vijest s obzirom na nesigurno okruženje i stanje u svjetskom gospodarstvu. Rizici za rast u EU su uglavnom vezani uz smanjenje rasta BDP-a na svjetskoj razini kao i moguće protekcijske mjere važnih trgovinskih partnera EU, pogotovo Sjedinjenih Američkih Država.