Povlaštene mirovine

Pripadnici HVO-a prosječno rade 7 godina, branitelji 18, a političari 33

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.5.2019. u 11:48

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.5.2019. u 11:48

Goran Mehkek / CROPIX

Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava

Dok radnik u Hrvatskoj sa 40 i više godina staža ostvaruje pravo na prosječnu mirovinu koja je, prema podacima mirovinskog zavoda, manja od 3700 kuna, mnogi koji odlaze u povlaštenu mirovinu primaju znatno veće iznose, iako iza njih stoji puno manje godina staža.

Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prema kojima prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža iznosi 3693 kune ili manje od 58 posto prosječne plaće u Hrvatskoj.

Šarolika skupina

Naravno, u Hrvatskoj je razmjerno malo umirovljenika sa 40 i više godina staža, pa je i prosječna starosna mirovina znatno manja: podaci HZMO-a otkrivaju da je prosječan staž onih koji ove godine idu u mirovinu 30 godina, a prosječna starosna mirovina koju primaju 2115,71 kuna.

Istodobno, brojne kategorije umirovljenika koje su pravo na mirovinu ostvarile po posebnim propisima imaju znatno manje staža, a primaju veće mirovine. Naravno, povlaštene mirovine vrlo su šarolika skupina koju se ne može svoditi pod zajednički nazivnik, a i među korisnicima jedne te iste kategorije postoje velike razlike. Ipak, zajedničko im je to da im mirovina prije svega ovisi o tome jesu li zakonom svrstani u neku od kategoriju umirovljenika po posebnim propisima dok su im staž i uplate u mirovinski fond u drugom planu.

Podaci HZMO-a za kraj veljače pokazuju da među 17 kategorija korisnika povlaštenih mirovina najmanji prosječni staž imaju pripadnici HVO-a, samo sedam godina i tri mjeseca. Branitelji iz Domovinskog rata, prema istim podacima, u prosjeku imaju 18 godina i osam mjeseci staža. Radnici koji su tijekom rada bili izloženi azbestu u prosjeku imaju oko 27 godina i 10 mjeseci staža, a prosječan staž rudara istarskih ugljenokopa nešto je manji od 29 godina i devet mjeseci.

Uvjeti

S druge strane, najveći prosječan staž među skupinama korisnika mirovina prema posebnim propisima imaju akademici - gotovo 41 godinu i devet mjeseci. Bivši saborski zastupnici i članovi bivših Vlada, kao i ustavni suci - a njihove su mirovine najveće! - imaju u prosjeku, kako pokazuju podaci HZMO-a, gotovo 33 godine i dva mjeseca staža. Djelatne vojne osobe imaju u prosjeku 30 i pol godina staža. Iza umirovljenika koji su sudjelovali u NOR-u u prosjeku su, pokazuje statistika HZMO-a, 29 godina i tri mjeseca staža.

- Mnoge države, pa tako i Hrvatska, imaju mirovine po posebnim uvjetima. Međutim, za razliku od Hrvatske, one ih isplaćuju iz državnog proračuna, a ne iz mirovinskog fonda. Upravo to EU preporučuje Hrvatskoj: da razdvoji dio mirovine korisnika koji je posljedica njegova rada i uplata u mirovinski sustav od onog dijela koji je dobio na temelju zasluga za državu i društvo i koji je neosporan. Ipak, on bi se trebao isplaćivati izravno iz proračuna - rekao nam je jedan sugovornik, odličan poznavatelj mirovinskog sustava, koji je želio ostati anoniman.

Usklađivanje

Dodao je kako je takvo razdvajanje mirovina na “zarađene” i “priznate zbog zasluga za državu i društvo” nužno ne samo iz statističkih razloga nego i zbog usklađivanja mirovina. Drugim riječima, takva bi praksa imala i konkretne financijske učinke, ponajprije za mirovinski sustav, a moguće i za pojedince, korisnike mirovina. Ako je netko, primjerice, na temelju svojeg radnog staža zaslužio mirovinu od 4000 kuna, a zbog zasluga za državu i društvo dobiva još toliko, onda bi mu se prvih 4000 kuna isplaćivalo iz mirovinskog fonda i usklađivalo bi se kao i ostale mirovine, a preostalih 4000 kuna vodilo bi se kao transfer iz proračuna te bi eventualno povećanje ili smanjenje tog dijela ovisilo o političkoj odluci i financijskim mogućnostima zemlje.

Nekadašnji ministar rada i mirovinskog sustava u Vladi Kukuriku koalicije, Mirando Mrsić, dodaje kako i on izlaz vidi u razdvajanju dijela mirovina koje korisnici ostvaruju po posebnim propisima od onog dijela koju primaju na temelju staža. Pritom bi se dio koji se isplaćuje po posebnim propisima trebao plaćati izravno iz proračuna.

“Manjka oko 125.000 potpisa za referendum, podržite inicijativu”

Priča oko mirovinske reforme jenjava, ali teško je reći što je tome uzrok: propagandna kampanja ministra Marka Pavića, koja nema veze s činjenicama, ali straši narod izračunom o gubitku od 45 mil. kuna koji nitko nije vidio, ili loše vrijeme. Bio sam u Osijeku u nedjelju i u tri sata smo uspjeli prikupiti samo 20 potpisa - na ulici jedva da je bilo ljudi zbog hladnoće. Ne vjerujem da na zasad loš odaziv građana značajno utječe nepovoljan omjer umirovljenika i zaposlenih, umirovljenici nisu ravnodušni, odazvali su se u velikom broju i to čine zbog svojih unuka - komentirao je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić nakon press konferencije organizacijskog odbora sindikalne inicijative “67 je previše”.

Uputili su apel građanima da podrže inicijativu i daju potpis za referendum, kojem je glavni cilj vraćanje granice za odlazak u punu mirovinu na 65 godina umjesto 67. Nedostaje im još oko 125.000 potpisa. Organizatori - Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, počeli su prikupljati potpise 27. travnja i do sada su prikupili 247.835. Akcija traje do 11. svibnja i, prema podacima Ministarstva uprave, za raspisivanje referenduma potrebno je najmanje 373.568 potpisa.

Koordinatorica inicijative Mirela Boić poručila je građanima da se ne boje dati svoj potpis, da se zauzmu za sebe i ne nasjedaju na laži Vladine propagande. Iskustva od proteklog tjedna, rekla je, govore da se službene osobe u velikom broju boje potpisati, prijeti im se, boje se za radna mjesta... Ana Miličević Pezelj pojasnila je da nije smisao inicijative spriječiti one koji žele raditi da rade i do 70. godine, nego da pokušaju spriječiti penalizaciju za prijevremeno umirovljenje i osigurati zapošljavanje ljudi u dobi između 55 i 64 godine jer ih je danas u Hrvatskoj zaposleno samo 40%. (piše Željka Godeč)

Prosječan staž pojedinih korisnika

- Branitelji: 18 god. i 8 mjeseci

- Pripadnici HVO-a: 7 godina i 3 mjeseca

- Saborski zastupnici, bivši članovi Vlade i ustavni suci: 33 godine i 2 mjeseca

- Akademici: 41 god. i 9 mjeseci

- Sudionici NOR-a: 29 godina i 3 mjeseca

- Rudari iz Labina: 29 godina i 9 mjeseci

- Radnici koji su bili izloženi azbestu: 27 god. i 8 mjeseci

- Članovi posada broda: 29 godina i 5 mjeseci

Napomena: Podaci o prosječnom stažu su zaokruženi.Izvor: HZMO