Pripadnici HVO-a prosječno rade 7 godina, branitelji 18, a političari 33

Dok radnik u Hrvatskoj sa 40 i više godina staža ostvaruje pravo na prosječnu mirovinu koja je, prema podacima mirovinskog zavoda, manja od 3700 kuna, mnogi koji odlaze u povlaštenu mirovinu primaju znatno veće iznose, iako iza njih stoji puno manje godina staža.

Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prema kojima prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža iznosi 3693 kune ili manje od 58 posto prosječne plaće u Hrvatskoj.

Šarolika skupina

Naravno, u Hrvatskoj je razmjerno malo umirovljenika sa 40 i više godina staža, pa je i prosječna starosna mirovina znatno manja: podaci HZMO-a otkrivaju da je prosječan staž onih koji ove godine idu u mirovinu 30 godina, a prosječna starosna mirovina koju primaju 2115,71 kuna.

Istodobno, brojne kategorije umirovljenika koje su pravo na mirovinu ostvarile po posebnim propisima imaju znatno manje staža, a primaju veće mirovine. Naravno, povlaštene mirovine vrlo su šarolika skupina koju se ne može svoditi pod zajednički nazivnik, a i među korisnicima jedne te iste kategorije postoje velike razlike. Ipak, zajedničko im je to da im mirovina prije svega ovisi o tome jesu li zakonom svrstani u neku od kategoriju umirovljenika po posebnim propisima dok su im staž i uplate u mirovinski fond u drugom planu.

Podaci HZMO-a za kraj veljače pokazuju da među 17 kategorija korisnika povlaštenih mirovina najmanji prosječni staž imaju pripadnici HVO-a, samo sedam godina i tri mjeseca. Branitelji iz Domovinskog rata, prema istim podacima, u prosjeku imaju 18 godina i osam mjeseci staža. Radnici koji su tijekom rada bili izloženi azbestu u prosjeku imaju oko 27 godina i 10 mjeseci staža, a prosječan staž rudara istarskih ugljenokopa nešto je manji od 29 godina i devet mjeseci.

Uvjeti

S druge strane, najveći prosječan staž među skupinama korisnika mirovina prema posebnim propisima imaju akademici - gotovo 41 godinu i devet mjeseci. Bivši saborski zastupnici i članovi bivših Vlada, kao i ustavni suci - a njihove su mirovine najveće! - imaju u prosjeku, kako pokazuju podaci HZMO-a, gotovo 33 godine i dva mjeseca staža. Djelatne vojne osobe imaju u prosjeku 30 i pol godina staža. Iza umirovljenika koji su sudjelovali u NOR-u u prosjeku su, pokazuje statistika HZMO-a, 29 godina i tri mjeseca staža.

- Mnoge države, pa tako i Hrvatska, imaju mirovine po posebnim uvjetima. Međutim, za razliku od Hrvatske, one ih isplaćuju iz državnog proračuna, a ne iz mirovinskog fonda. Upravo to EU preporučuje Hrvatskoj: da razdvoji dio mirovine korisnika koji je posljedica njegova rada i uplata u mirovinski sustav od onog dijela koji je dobio na temelju zasluga za državu i društvo i koji je neosporan. Ipak, on bi se trebao isplaćivati izravno iz proračuna - rekao nam je jedan sugovornik, odličan poznavatelj mirovinskog sustava, koji je želio ostati anoniman.

Usklađivanje

Dodao je kako je takvo razdvajanje mirovina na “zarađene” i “priznate zbog zasluga za državu i društvo” nužno ne samo iz statističkih razloga nego i zbog usklađivanja mirovina. Drugim riječima, takva bi praksa imala i konkretne financijske učinke, ponajprije za mirovinski sustav, a moguće i za pojedince, korisnike mirovina. Ako je netko, primjerice, na temelju svojeg radnog staža zaslužio mirovinu od 4000 kuna, a zbog zasluga za državu i društvo dobiva još toliko, onda bi mu se prvih 4000 kuna isplaćivalo iz mirovinskog fonda i usklađivalo bi se kao i ostale mirovine, a preostalih 4000 kuna vodilo bi se kao transfer iz proračuna te bi eventualno povećanje ili smanjenje tog dijela ovisilo o političkoj odluci i financijskim mogućnostima zemlje.

Nekadašnji ministar rada i mirovinskog sustava u Vladi Kukuriku koalicije, Mirando Mrsić, dodaje kako i on izlaz vidi u razdvajanju dijela mirovina koje korisnici ostvaruju po posebnim propisima od onog dijela koju primaju na temelju staža. Pritom bi se dio koji se isplaćuje po posebnim propisima trebao plaćati izravno iz proračuna.