Fiskalni stimulansi

Prinosi na hrvatske obveznice u 10 dana više nego udvostručeni

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

19.3.2020. u 14:22

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

19.3.2020. u 14:22

Tom Dubravec / Hanza Media

Iako je guverner Boris Vujčić najavio da će u iduće tri akcije državnih vrijednosnih papira otkupiti 1,6 milijardi kuna, interes financijskih institucija pokazao se znatno većim. Već na prvoj “operaciji fine prilagodbe” otkupio je četiri milijarde kuna, a ona zakazana za 19. ožujka privremeno je odgođena. 

Na taj način centralna banka stabilizira tržište državnih obveznica, a posredno državi omogućuje financiranje proračunskog deficita. U ovim okolnostima posve je izvjesno da će on biti ogroman, dok je vrlo upitno kakav će biti apetit za kupnju državnog duga.

Prinosi na desetogodišnje hrvatske obveznice jučer su dosegli 1,6 posto, dok su početkom prošlog tjedna bili na razini od 0,75. To znači da su u roku od desetak dana više nego udvostručeni. Najave velikih fiskalnih stimulansa svih vlada u svijetu i očekivani rast javnog duga ovih su dana stvorili dodatni pritisak na obvezničko tržište koje je proteklih desetak dana ionako uzdrmano velikim rasprodajama ulagača.

Zabrinjava brzina

Prinosi na desetogodišnje talijanske obveznice jučer su dosegli 2,8 posto, dok su još sredinom veljače, primjerice, bili na razini od 0,90 posto. Kako se očekuje da će Italija morati izdati veliki iznos obvezni ca da bi financirala trošak krize koronavirusa, analitičari nisu iznenađeni što im je cijena pala, a prinosi porasli, ali ih zabrinjava brzina kojom se to događa jer neminovno podsjeća na ne tako davnu dužničku krizu u eurozoni.

Talijanski premijer Giuseppe Conte predložio je izdavanje posebnih “koronavirus obveznica”, ili da Europski garancijski fond pomogne državama članicama u financiranju hitnih zdravstvenih i ekonomskih politika. Njemačka kancelarka Angela Merkel nije odbacila takvu mogućnost, ali ulagači ne polažu osobitu nadu u takvo rješenje. U odnosu na rekordno niske razine prinosi su porasli i na obveznice drugih europskih zemalja, SAD-a, Velike Britanije… Razlog tome je činjenica da će ogromne pakete pomoći koje su najavile vlade netko trebati i platiti, dok će javni dug zemalja snažno porasti. Osim toga, investitori rasprodaju državne obveznice i drugu sigurnu imovinu kako bi financirali druge gubitke ili isplaćivati klijente koji traže gotovinu. Na “vatrenu prodaju”, kazao je za FT Mike Riddell, portfolio menadžer u Allianz Global Investors, prisiljeni su oni koji moraju udovoljiti zahtjevima za isplatu. Zbog poremećaja u likvidnosti na svjetskim tržištima, Hrvoje Stojić, makroekonomist PBZ Croatia osiguranja, kaže da je rast prinosa na obveznice zadnjih dana neselektivan.

Neujednačeni stavovi

Pritom neke glavne centralne banke postupaju odlučnije, poput američkog Feda.

- Određen pritisak na rast prinosa dolazi i zbog percepcije značajnih potreba država za zaduživanjem kako bi mogle isporučiti adekvatni fiskalni stimulans u borbi protiv posljedica korone. U konačnici će viša sila primorati glavne centralne banke da nastave s ekspanzivnom monetarnom politikom - kaže Stojić.