Čak 29.000 građana prošle je godine odbilo priliku za otpisivanje duga, dok se dobar dio zaduženih građana nije ni očitovao pristaje li na postupak. S druge pak strane na primljeni poziv Fine reagiralo je samo 41.000 dužnika od kojih je jednostavni stečaj potrošača prihvatilo svega njih 12.000.
Naime, nakon što je početkom 2019. godine na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača, a čime je u našu praksu uveden institut jednostavnog postupka stečaja potrošača, Financijska agencija prošle je godine građanima s dugom od 20.000 kuna na osnovi glavnice, a koji su neprekidno u blokadi duže od tri godine, dostavila više od 134.000 poziva za očitovanje o tome žele li provedbu jednostavnog stečaja potrošača.
Unatoč velikom broju poziva, kako navodi Glas Slavonije, najveći problem malog odaziva upravo je neinformiranost građana, ali i strah od samog termina 'stečaj'.
- Dobio sam poziv za taj postupak, otišao u Osijek i uskratio suglasnost iz bojazni da će mi, ako ga prihvatim, sjesti na to malo mirovine - kaže zaduženi Đakovčanin.
Stečajna upraviteljica iz Osijeka Snježana Sudarević ističe kako država mora uložiti veće napore u edukaciju građana.
- Potrebno je građanima objasniti kako 'stečaj' u ovom obliku ne znači i propast. Osnovnu edukaciju treba provesti od lokalne razine pa sve do gradskih četvrti. No, i blokirani građanin trebaju se redovito informirati o svom statusu, mogućnostima otpisa, smanjenja duga kao i postupku izlaska iz blokade – pojašnjava.
Isti stav s njom i dijeli kolega Zdravko Grubeša iz Đakova.
- Dok edukacija o jednostavnom postupku ne bude doslovno "visila" u svakom mediju, vladat će neinformiranost o tome – ističe Grubeša.
Inače, do 30. studenoga 2019. u blokadi je, prema podatcima Fine, bilo 241.807 građana, što je 1848, ili 0,8 posto, manje nego krajem listopada, a 27.775 manje nego prije godinu dana. Dug građana iz osnova iznosio je 17 milijardi kuna (glavnica), što je 108 milijuna kuna, ili 0,6 posto, manje nego prethodnog mjeseca, a 1,2 milijarde kuna manje nego u studenome 2018. Najveći dio duga, u iznosu od 6,1 milijardu kuna (bez kamata), odnosio se na dug građana financijskom sektoru - bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing, factoring i osiguravajućim društvima te tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje, a što je udio od 35,9 posto. Gotovo 90.000 građana ima dug tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području - informacije i komunikacije, u koje su svrstani i teleoperatori. Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, njih 1487 (udio u broju blokiranih građana 0,6 %), iznosi 6,8 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 40 %), s tim što se najveći dio odnosi na dug vjerovnicima iz financijskog sektora (2,8 milijardi kuna).