Komunalno društvo Autotrolej zbog smanjena opsega usluga uslijed pandemije koronavirusne bolesti bilježi višemilijunski minus u poslovanju.
Moglo bi to dovesti do otpuštanja oko 120 radnika. Uprava će na skorašnjoj sjednici Skupštine društva predložiti lokalnim jedinicama novi plan rada.
Hoće li programi prekvalifikacija viška vozača i spremnost lokalnih jedinica na veće subvencije spasiti riječki Autotrolej. Znat će se možda već sredinom lipnja.
- Za sada ne otpuštamo radnike. U prethodnih mjesec i pol dana produžili smo 20 ak ugovora na određeno vrijeme koji su isticali, kaže HRT-u Albero Kontuš, direktor KD-a Autotrolej.
I korisnici javnoga gradskog prijevoza znaju što znači smanjivanje broja vozača.
Od nekadašnjih 120 autobusa na riječkim prometnicama, u travnju je vozilo tek 14, u svibnju 64. Uobičajeni prihod od 5 i pol milijuna kuna smanjen je za više od 80%.
- Sada kako je krenula osnovna škola radimo sa 71 autobusom, a inače smo radili sa 120. Normalno je da od 400 zaposlenih koliko smo imali, trenutno ih treba puno manje, ističe Kontuš.
Kroničan pad broja putnika
Neminovno je da nedostatak prihoda od prodaje karata se nadomjesti ili povećanjem subvencije ili smanjenjem usluga.
Cijelu situaciju dodatno otežava i kroničan pad broja putnika. Kada je prije samo pola godine Autotrolej tražio vozače - nitko nije mogao ni sanjati da će samo pola godine kasnije trećina radnika možda ostati bez posla.
O ovoj nezavidnoj situaciji prije nekoliko dana pisao je i riječki Novi list. Svi uključeni u priču slažu se da se Autotrolej se našao u više nego ozbiljnoj financijskoj i poslovnoj situaciji koja će imati dugoročan utjecaj na standard javnog prijevoza u Rijeci i okolici.
- Iako je prihod u svibnju narastao, s njim su narasli i gubici, jer smo u travnju vozili s 14 autobusa, a u svibnju smo počeli voziti po pojačanom nedjeljnom voznom redu, sa 64 autobusa, no kako je broj putnika u autobusima izrazito mali, rashodi su sa sedam milijuna i 750 tisuća kuna u travnju, narasli na gotovo devet i pol milijuna kuna u svibnju, kaže Kontuš, dodajući kako bi ujesen, kada počne nastava u školama i na fakultetima, gubici mogli biti i dodatno povećani, zbog pojačanog voznog reda, ukoliko broj putnika pritom ostane daleko niži od uobičajenog, kaže Kontuž.
Gubici u stvarnom pritoku novca još su i veći od prikazanih na papiru, jer kasne i subvencije jedinica lokalne samouprave koje inače iznose oko 50 milijuna kuna godišnje.
– Pored toga, od države smo ostvarili jedino mjeru odgode plaćanja poreza i doprinosa, a s bankama smo uspjeli dogovoriti odgodu plaćanja glavnice i kamata po kreditnim obavezama.
Realno, nedostaje nam gotovo četiri milijuna kuna da bismo mogli normalno pokrivati sve troškove i obveze. Društvo je došlo u ozbiljnu neravnotežu prihoda i rashoda, zaključuje Kontuš.