Krajem ovog mjeseca ministar rada Josip Aladrović pokušat će sa socijalnim partnerima pokrenuti novi krug pregovora i razgovora o mirovinskim temama, a na sastanku, koji će se vjerojatno održati i s predstavnicima obveznih mirovinskih fondova, na tapetu bi se mogla naći i tema o izdvajanju za drugi mirovinski stup.
Sudeći, naime, prema odgovoru koji smo dobili od Ministarstva rada u posljednjim danima kad je na njegovu čelu bio Marko Pavić, a u kojem se više ne spominje kada bi se trebalo početi provoditi povećanje stope drugog stupa, lako je moguće da je Vlada ipak odustala od čvrste namjere da u 2021. i 2022. poveća doprinos za po 0,5 postotnih poena.
Nejasan odgovor
“Prilagodba trenutne stope doprinosa za drugi stup od pet posto razmatrat će se sukladno proračunskim mogućnostima u cilju povećanja ukupne kapitalizirane mirovinske štednje. Potencijalne promjene stope doprinosa mogu se provesti jedino izmjenom Zakona o doprinosima, pri čemu je potrebno naglasiti da će svako povećanje stope doprinosa za drugi stup izravno utjecati na prvi stup”, stoji u odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva na pitanje kakav je stav Vlade i Ministarstva rada na temu izdvajanja za drugi stup.
Takav odgovor predstavlja reteriranje Ministarstva u odnosu na dosadašnje istupe jer se ipak odustaje od ciljanog povećanja stope drugog stupa već 2021., a sve će ovisiti o “proračunskim mogućnostima”. Podsjetimo, bivši ministar Marko Pavić u nekoliko je javnih istupa i intervjua u posljednjih godinu dana izričito tvrdio kako će se 2021. provesti povećanje s pet na 5,5 posto, a godinu dana poslije na šest posto. Takve izjave Pavić je davao dodatno ističući da će se nakon toga nastaviti s povećanjem izdvajanja za drugi stup kako bi se postupno došlo do prvotno predviđenih deset posto.
Kako nam je rečeno, Ministarstvo rada i pod palicom novog ministra ostaje pri tome što je napisano u priopćenju bivšeg ministra te naglašavaju kako ipak i u tom slučaju treba voditi računa o stanju državnih financija.
Ipak, neslužbeno smo doznali da Josip Aladrović osobno jako zastupa povećanje izdvajanja za drugi stup i da će u Vladi zagovarati takvu politiku, ali i da će, naravno, poštivati realnost kada je u pitanju državni proračun. Voditeljima mirovinskih fondova svakako neće biti drago čuti kako Vlada više nije sasvim odlučna da 2021. krene u povećanje izdvajanja za drugi stup i to će za njih svakako biti top-tema na predstojećim sastancima s čelnicima Ministarstva rada i Vlade.
Trenutačno se za obvezno mirovinsko osiguranje izdvaja 15 posto takozvane bruto 1 plaće za prvi stup generacijske solidarnosti te pet posto za drugi stup individualizirane štednje građana. Mirovinska reforma, podsjetimo, bila je zamišljena tako da se od 2002. nadalje postupno poveća izdvajanje za drugi stup s pet na deset posto, a smanji izdvajanje za prvi stup s 15 na deset posto, ali je Vlada Ive Sanadera odustala od toga i tako je ustvari mirovinska reforma dobrim dijelom ostala defektna. Otad je niz šefova vlada i ministara zaduženih za mirovine obećavao da će u svom mandatu početi s povećanjem izdvajanja za drugi stup, ali je od tog projekta svaka izvršna vlast na kraju odustajala. Razlog tome je dvojak: ako se proporcionalno povećaju izdvajanja za drugi stup, smanjuje se stopa izdvajanja za prvi stup, to znači manje namjenskog novca u državni proračun na ime doprinosa za prvi stup.
Cijena promjene
Na godišnjoj razini jedan postotni bod smanjivanja izdvajanja za prvi stup znači oko milijardu kuna manje u državnoj blagajni, a za pet godina to bi značilo pet milijardi kuna. Ako bi se smanjivalo još postupnije, po 0,5 postotnih bodova godišnje, to bi onda značilo da bi u roku od deset godina država ostala bez pet milijardi kuna godišnjeg prihoda. To su svakako velike brojke za državni proračun i jasno je kako niti jednoj Vladi nije lako odreći se tog dijela kolača. Ako bi, pak, Vlada odlučila povećati drugi stup, ali ne smanjivati prvi stup, tada bi se povećalo bruto opterećenje plaće radnika, što bi za poslodavce predstavljalo udar i manju konkurentnost u međunarodnom okruženju.
Smanjenje 1. stupa
Ova je Vlada, kako se vidi iz odgovora Ministarstva rada, zauzela stav da će smanjiti prvi stup razmjerno povećanju drugog stupa, ali unatoč proklamiranom stavu da će jačati drugi stup, Hrvatska je ipak zaglavila u mirovinskom “međuprostoru”. Niti se do kraja provela reforma (povećanje drugog stupa na deset posto), niti se ukinuo drugi stup. Kako smo već rekli, novi ministar je veliki zagovornik jačanja drugog stupa, no ipak će povećanje izdvajanja za drugi stup prvenstveno ovisiti o tome može li u 2021. i 2022. državni proračun izdržati manjak od po milijardu kuna po toj osnovi. Naravno, moguće je i da se pronađu rješenja koja će omogućiti jačanje drugog stupa, a da istodobno državni proračun ne bude toliko u minusu, ali i da se nekom drugom kompenzacijskom mjerom ne opterećuje bruto plaća radnika jer bi to narušilo konkurentnost poreznog sustava Hrvatske. Ipak, za takva rješenja trebat će dosta kreativnosti na potezu između Ministarstva financija, Ministarstva rada, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i društava za upravljanje mirovinskim fondovima. Zasad ipak ostaje upitnik nad tim projektom i iduća Vlada će u naslijeđe dobiti rješavanje problema nastalog prije 17 godina.