Europska komisija od 1. siječnja 2020. kažnjavat će proizvođače automobila za svaki prekobrojni gram ugljikova dioksida (CO2) iznad zacrtanog prosjeka od 95 grama po prijeđenom kilometru, i to iznosom od 95 eura po gramu.
To proizlazi iz rigorozne Uredbe o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisije CO2 za nove automobile i nova laka gospodarska vozila kojom EK od proizvođača automobila traži da prosječni automobili prodani na tržištu Europske unije već sljedeće godine emitiraju iznimno niskih 95 g/km, a samo pet posto prodanih vozila moći će imati veću emisiju ugljikova dioksida od zacrtane.
Sve to vodi i prema poskupljenju cijena novih automobila jer trgovci neće sami moći kompenzirati penalizaciju.
Prema procjeni konzultantske kuće Euler Hermes, cijena novog automobila već će u 2020. godini u prosjeku porasti za 2,6 posto, što je tek početak vala poskupljenja.
Prosječna emisija CO2 dizelskih automobila je 121,5 g/km te su vrlo blizu emisiji benzinskih automobila koja iznosi 123,4 g/km. Naime, od 2010. do 2016. događao se konstanti pad prosječne emisije CO2 iz osobnih automobila za gotovo 22 g/km, no emisija se 2017. povećala za 0,4 g/km, a u 2018. za 2,0 g/km.
Goleme kazne
Neki od glavnih čimbenika koji pridonose povećanju emisije novih osobnih automobila u 2018. su rastući udjeli benzinskih automobila u novim registracijama, pogotovo u segmentu SUV vozila koja troše više goriva i emitiraju više CO2.
Prosječna emisija CO2 novih automobila prodanih u EU tijekom 2018. bila je 120,6 g/km, a ako tako bude i 2020., proizvođači će morati platiti ogromne kazne.
Procjene stručnjaka govore o kaznama čiji se iznos kreće od 20 pa do 35 milijardi eura, a iznosi kazni će se izračunavati temeljem broja prodanih, a ne proizvedenih automobila.
EU, uz ostalo, nastavlja stezati remen te će nakon 2021. godine smanjiti ciljeve CO2 za 15 posto u odnosu na 2021. godinu do 2025., a 2030. smanjenje bi trebalo iznositi 37,5 posto.
S obzirom na to da je razvoj tehnologije kojom bi se zacrtani cilj Europske komisije trebao ostvariti prilično skup, dio troška prelit će se na kupce već sljedeće godine.
Uredba Europske komisija vodi i forsiranju “ekološki” prihvatljivih izvedbi vozila, što znači da bi već 2020. na tržištu moglo biti puno hibrida, plug-in hibrida i električnih automobila te će i proizvođači morati ubrzati prelazak na električni pogon.
Prema predviđanjima konzultantske tvrtke PA Consulting, 2021. godine, kada će proizvođači automobila morati u cijeloj svojoj floti imati prosječnu emisiju od 95 g/km, uvjete Europske unije ispunit će Toyota, Volvo, alijansa Renault-Nissan-Mitsubishi, vozila marke Ford i Fiat imat će veću emisiju CO2 te će tvrtke plaćati penalizaciju, dok će PSA i Volkswagen biti na granici.
Elektrifikacija
U PSA grupi uvjereni su da će s prvim danom primjene nove Uredbe njihova vozila biti usklađena, zbog čega neće doći do plaćanja kazne, a očekuju da do kraja 2020. godine više od polovice vozila u ponudi postane elektrificirano.
Toyota je pak primjer automobilske tvrtke koja kupce godinama uspješno usmjerava prema izvedbama s niskom emisijom CO2. Toyota je jedinstvena u postizanju ekonomije razmjera za hibridne pogone, za koje nude i kućne “poticaje” prilikom kupnje.
Fiat-Chrysler pokušava dogovoriti s Teslom da plati stotine milijuna dolara kako bi prodani električni automobili tog proizvođača ušli pod kapu talijanskog diva. Kako je ta strategija dopuštena Uredbom, Fiat bi tako izbjegao plaćanje mnogo većih kazni EU.
Strože norme Europske unije mogle bi dovesti i do toga da se kupci okrenu kupnji rabljenih automobila. Na rabljena vozila se Uredba ne odnosi pa će njihova cijena vjerojatno još više odskakati u odnosu na nove automobile. Samo tijekom 2018. u Hrvatsku je uvezeno 80.648 rabljenih automobila, a prodano 61.289 novih.
Hibridni automobili prodaju se 50 posto bolje nego 2017. godine
U Europskoj uniji najprodavanija putnička vozila prošle godine bila su benzinski automobili te su činili gotovo 60 posto svih novih registracija. Za razliku od njih, dizelska vozila činila su 36 posto novih registracija. To ukazuje na pad od devet postotnih bodova iz 2017. i 19 postotnih bodova iz 2011. godine, kada su dizelski automobili dostigli 55 posto udjela novih registracija.
S druge strane, bilježi se povećanje u prodaji plug-in hibridnih električnih vozila i akumulatorskih električnih vozila. Naime, prodaja akumulatorskih električnih vozila povećala se za 50 posto u odnosu na 2017. godinu, dok je kombinirani udio plug-in hibridnih električnih vozila i akumulatorskih električnih vozila u prodaji automobila nizak te iznosi 2 posto u odnosu na 1,5 posto u 2017.
Prema dostupnim podacima, od 4,5 milijuna novih automobila u 2018. godini prodanih u Europskoj uniji, gotovo jedno od tri vozila bili su SUV-ovi, koji troše više goriva i emitiraju više CO2.