Povijesni rezultati

Potrošnja Hrvata raste 49. mjesec za redom, u odnosu na lani skočila za 4 posto

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.11.2018. u 13:33

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.11.2018. u 13:33

Woman is shopping in a large supermarket. Fruit and vegetables department., Image: 141260381, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u rujnu ojačala za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na rujan prošle godine porasla za 3,9 posto.

To je brži rast nego u kolovozu, kada je potrošnja porasla 3,1 posto na godišnjoj razini.

Tako je u rujnu nastavljen rekordni pozitivni trend, s obzirom da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji put zabilježen u kolovozu 2014. godine.

Rast potrošnje 49 mjeseci zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke.

U rujnu je na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 2,4 posto, dok je maloprodaja neprehrambenim proizvodima ojačala za 2,3 posto.

U prvih devet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To pokazuje „da se gospodarstvo i dalje dominantno oslanja na djelatnosti povezane s trgovinom i turizmom”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Analitičari RBA i idućih mjeseci očekuju solidne stope rasta prometa u trgovini na malo, zahvaljujući solidnim posezonskim turističkim rezultatima, padu nezaposlenosti, blagom rastu zaposlenosti i većem pouzdanju potrošača.

Očekuju, također, da će, uz još uvijek umjerenu inflaciju i niske troškove refinanciranja, raspoloživi osobni dohodak rasti.

„Osim administrativnog povećanja prosječnih plaća zbog poreznih izmjena i promjena u javnim sustavima, pritisak na plaće nastaviti će dolaziti iz osjetnog nedostatka radne snage naglašavajući potrebu da se problematika ljudskog kapitala, neophodnog za održive i stabilne stope rasta, stavi u prvi plan kod kreiranja ekonomskih politika”, zaključuju analitičari RBA.