Slijedi val otkaza

Potpore su zaustavile dramatični rast nezaposlenosti, pitanje je - do kada?

AUTOR:

  • Ljubica Vuko

OBJAVLJENO:

24.5.2020. u 16:16

AUTOR:

  • Ljubica Vuko

OBJAVLJENO:

24.5.2020. u 16:16

Sibenik, 260116.
Nezaposleni u potrazi za radnim mjestom, poslom gledaju oglase za posao u podrucnom uredu HZZ u Sibeniku.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / CROPIX

Potraga za poslom, ilustracija

Iako se ukupan broj nezaposlenih od uvođenja mjera ograničavanja društvenih i gospodarskih aktivnosti 19. ožujka do kraja travnja povećao za nešto više od 24 tisuće (u prosjeku više od 550 osoba dnevno), broj nezaposlenih na burzi ipak je manji od prvotnih očekivanja.

Tome su svakako pridonijele i potpore za očuvanje radnih mjesta, koje je u travnju (za ožujak) koristilo ukupno 484.922 radnika, odnosno trećina svih zaposlenih u ožujku.

Kazala nam je to dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), komentirajući aktualno stanje na tržištu rada, dodajući kako ohrabruje što je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), broj nezaposlenih 22. svibnja – na razini od 158.403 osobe – bio manji za 830 osoba (ili 0,5%) u odnosu na kraj travnja. Istodobno je vidljiv i porast broja oglasa za zapošljavanje u svibnju.

– S druge strane, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) sugeriraju da je broj zaposlenih u proteklome mjesecu porastao za 1,5% u odnosu na isti mjesec prethodne godine te 0,8% u odnosu na ožujak, dok je za razdoblje od siječnja do travnja 2020. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj ukupno zaposlenih porastao za 0,9%. Uz povećanje broja nezaposlenih u travnju, to znači da je usred krize došlo do povećanja radno aktivnog stanovništva.

Pomalo iznenađujuće, u mjesecu kada je veliki dio gospodarskih aktivnosti bio ili zabranjen ili ograničen, ukupna zaposlenost je rasla. Taj podatak sugerira da su poslodavci možebitno nakon prvotnih otpuštanja ipak vratili dio svojih zaposlenika na posao uz mogućnost korištenja potpore za očuvanje radnih mjesta – kaže dr. Tomić, navodeći kako su ipak podaci o zaposlenosti u travnju dijelom u neskladu s onime što je ranije objavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), odnosno da je ukupan broj osiguranika na kraju travnja bio za 0,6% manji nego u ožujku te 1,6% manji u odnosu na travanj 2019. godine, prenosi Slobodna Dalmacija.

Nadalje, dr. Tomić kazuje kako je, prema objavi HZZ-a, u svibnju (za travanj) za potpore za očuvanje radnih mjesta zaprimljeno dodatnih 14.495 zahtjeva poslodavaca, za 90.291 radnika, tako da se očekuje da će isplate potpora za travanj 2020. obuhvatiti ukupno 575.213 radnika.

Puni iznos plaće

– Ova brojka pokriva nešto manje od 40 posto ukupnog broja zaposlenih na kraju travnja, što dodatno sugerira da bi pritisak na tržište rada bio znatno veći da nije uvedena ova mjera.

Ovakva ili slična mjera nije hrvatska iznimka; u nekom obliku uvedena je u većini europskih zemalja pa se tako u najnovijoj publikaciji BusinessEuropea, najvećeg neovisnog poslodavačkog udruženja Europe, navodi kako su razni oblici programa skraćenog radnog vremena do sada u velikoj mjeri spasili EU od dramatičnog povećanja nezaposlenosti, kakvo je prisutno u SAD-u – kaže glavna ekonomistica HUP-a.

Kazat će i kako podaci o prosječnoj neto plaći isplaćenoj za ožujak pokazuju da su mjere za očuvanje radnih mjesta pomogle i u očuvanju standarda zaposlenika budući da je prosječna plaća u ožujku u odnosu na veljaču pala za samo 1,1% (uz rast od 1,4% u odnosu na ožujak 2019.).

– Taj podatak sugerira da je namjera Vlade o potporama za očuvanje radnih mjesta kao dodatnoj pomoći u poslovanju prihvaćena od strane poslodavaca te da je većina njih uz državnu subvenciju sama isplatila ostatak do punog iznosa plaće. Uz nešto veći broj radnih sati u ožujku, prosječna neto plaća po satu rada pala je za nešto više od 9% u odnosu na veljaču.

Međutim, s obzirom na gotovo trećinu svih zaposlenih koji su u ožujku primali subvenciju države, bez uvođenja mjere za očuvanje radnih mjesta pad plaća bi bio znatno izraženiji – govori dr. sc. Iva Tomić, procjenjujući da bi se nakon isteka trajanja mjere u lipnju (za svibanj) mogao dogoditi nešto veći priljev ljudi na burzu, unatoč naznakama oporavka i novom zapošljavanju.

– Ono što je sasvim izvjesno jest da bi bez nastavka postojećih ili uvođenja dodatnih mjera usmjerenih k očuvanju radnih mjesta broj nezaposlenih mogao ubrzano rasti pa je važno da Vlada čim prije jasno propiše mjere za iduće razdoblje – istaknula je dr. Tomić.

Crni scenarij

Na upit o situaciji na tržištu rada izazvanoj korona-krizom i očekivanjima poslodavaca, Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika, odgovara kako su gospodarska situacija i njezin razvoj u sljedećih nekoliko mjeseci i dalje vrlo neizvjesni.

– Zapošljavanje koje bi se moglo očekivati tijekom ljetnih mjeseci je prvenstveno vezano uz turizam i ugostiteljstvo, a iako su neke naznake otvaranja granica pozitivne, još se ne može reći hoće li turistička sezona biti na razini 10%, 30% ili i nekim ludo optimističnim scenarijima možda 50% očekivane.

Najava Vlade da će se mjere za ugrožene djelatnosti nastaviti po principu mjesec za mjesec svakako će pridonijeti da tijekom ljeta ne bude većeg porasta nezaposlenosti u ugroženim djelatnostima, ali pitanje je što će se dogoditi nakon završetka sezone, u rujnu i listopadu – smatra Oreščanin.

Također naglašava da neradna nedjelja za trgovinu sigurno neće pomoći rastu zaposlenosti, nego se, po svim istraživanjima, može očekivati upravo suprotan učinak i porast nezaposlenosti zbog viška radne snage u trgovini zbog jednog radnog dana manje u tjednu.

– Crni scenariji idu do brojke od oko 400.000 nezaposlenih do kraja godine. Mjere koje su do sada donesene su vatrogasne krizne mjere, a Vlada je propustila priliku da se odluči pokrenuti prave, strukturalne promjene koje je predložila udruga Glas poduzetnika i koje bi vodile prema Hrvatskoj 2.0, te umjesto toga kalkulantski ide na izbore i ostavlja državu na nekoliko mjeseci bez zakonodavne vlasti i s tehničkom izvršnom vlasti – ističe Oreščanin.

Pomoć gospodarstvu

Hrvatska gospodarska komora (HGK) objavila je kako je travanj 2020. prvi travanj (barem u novijoj povijesti) u kojemu je broj nezaposlenih rastao na mjesečnoj razini te prvi travanj od 2013. godine u kojemu je zabilježen godišnji rast. Je li moguće očekivati da će se dio ljudi koji su završili u evidenciji HZZ-a vratiti na posao?

– Bilo kakva predviđanja trendova i brojeva bez jasnih spoznaja o mogućem nastavku mjera za pomoć gospodarstvu u idućim mjesecima ne bi bila stručno i na činjenicama zasnovana. Nakon isplate subvencija za plaće za svibanj (15. lipnja), moguće je pretpostaviti pojačani val otpuštanja radnika, ali u kojem obujmu, možemo samo nagađati.

Isto je tako predvidivo i zaustavljanje zapošljavanja sezonskih i stranih radnika u sektorima turizma, ugostiteljstva i povezanih grana, ali i djelatnostima koje su ovisne o uvoznom repromaterijalu ili su orijentirane na vanjska tržišta koja zbog krize smanjuju potražnju za našim proizvodima.

Kada je riječ o očekivanjima poslodavaca, ona idu u smjeru produljenja i inoviranja mjera (2. paketa) za pomoć gospodarstvu. U idućih nekoliko mjeseci nije realno očekivati pojačano zapošljavanje i vraćanje radnika koji su završili na Zavodu za zapošljavanje kao nezaposleni. Za promjenu trenda bit će potrebno znatno dulje razdoblje – kaže Davorko Vidović, savjetnik predsjednika HGK za radnu politiku i zapošljavanje.