'Nitko ne pita koliko rade'

Poslodavci se boje ustupaka na štetu biznisa u izbornoj godini: 'Promjene su presitne'

AUTOR:

  • Novac.hr,
  • Hina

OBJAVLJENO:

10.12.2019. u 15:13

AUTOR:

  • Novac.hr,
  • Hina

OBJAVLJENO:

10.12.2019. u 15:13

Zagreb, 101219..
Hotel Hilton Garden Inn.
Na tradicionalnom prednovogodisnjem susretu celni ljudi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) predstavile su se ocjene mjera hrvatske Vlade za rasterecenje gospodarstva, analizu ucinaka porezne reforme te rezultate istrazivanja o poslovnim ocekivanjima clanova i procjenama HUP-a za 2020.
Na fotografiji: Gordana Deranja, Darko Horvat.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Gordana Deranja, Darko Horvat

Poslodavci su rezervirani u očekivanjima za 2020., ali se boje negativnih učinaka tijekom te izborne godine u kojoj ne bi bili neobični politički ustupci na štetu biznisa i gospodarstva, istaknuto je u utorak na tradicionalnom predblagdanskom susretu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja je u vrlo kritički intoniranom govoru ocijenila da Vlada nije učinila dovoljno kako bi znatnije unaprijedila uvjete poslovanja, a za 2020. godinu rekla je kako poslodavci "ne očekuju puno pozitivnog, ali se boje negativnih učinaka", s obzirom da su na redu parlamentarni izbori.

"Poboljšanja je premalo, a promjene su presitne", rekla je Deranja i dodala kako Hrvatska "šeće laganim korakom pa se razdaljina između nje i zemalja koje odlučnije provode reforme ne smanjuje".

Čelnica HUP-a rekla je da poslodavci mogu "pod borom" očekivati samo ono što su privrijedili, no to, kako je istaknula, zahvaljujući Vladinim popuštanjima i ustupcima nije tako u javnom sektoru. Pritom je spomenula i Vladi zamjerila "velikodušnost" potaknutu štrajkom u školama, zbog čega će zaposleni u javnom sektoru "pod bor" dobiti povećanje plaća i drugih prihoda znatno veće od stope gospodarskog rasta.

Davor Pongracic / CROPIX

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja

Među poslodavcima to je po njezinim riječima izazvalo nevjericu i negodovanje te spoznaju da će zapravo oni financirati narasle apetite javnog sektora.

"Njihova prava su zajamčena, a nitko ne pita koliko rade. Zašto su svim vladama oni važniji od zaposlenih u privatnom sektoru? Vjerojatno zato što mi nismo na ulici", rekla je Deranja.

Rezultat je po njezinim riječima taj da nezadovoljni odlaze iz Hrvatske i to uglavnom iz privatnog sektora, a ne iz javnog.

"Taj račun ne drži vodu. Bez onih koji rade nema budućnosti", istaknula je HUP-ova predsjednica.

Poželjela je da se Vlada u 2020. godini "othrva pritiscima", a od izbora da donesu "mudrije i odgovornije saborske zastupnike" te "hrabriju i odlučniju Vladu".

Horvat: Stvorene pretpostavke za bolju 2020.
Zagreb, 101219..
Hotel Hilton Garden Inn.
Na tradicionalnom prednovogodisnjem susretu celni ljudi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) predstavile su se ocjene mjera hrvatske Vlade za rasterecenje gospodarstva, analizu ucinaka porezne reforme te rezultate istrazivanja o poslovnim ocekivanjima clanova i procjenama HUP-a za 2020.
Na fotografiji: Darko Horvat.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Darko Horvat

 

Ministar gospodarstva Darko Horvat odgovorio je kako je Vlada učinila puno, ali kako i on misli da se može i više. Kako je rekao, tijekom ove godine stvorene su dobre pretpostavke za bolju 2020. U 2019. po njegovim su se riječima ostvarile Vladine prognoze i obećanja.

Spomenuo je omogućavanje otvaranja tvrtki elektronskim putem te najavio daljnje unapređenje poslovanja putem e-računa.

Istaknuo je da je 2019. godina prva u kojoj gospodarski rast nije zasnovan samo na osobnoj potrošnji, nego i doprinosu izvoza i investicija. Gospodarskim rastom od 3,1 posto u prva tri kvartala po njegovim riječima ne mogu se pohvaliti Njemačka, Italija, Austrija ni Slovenija, a Hrvatska ga je ostvarila.

No treba doći do rasta između 4 i 5 posto, kaže Horvat i najavljuje pojeftinjenje cijene rada i smanjenje neporeznih davanja te liberalizaciju usluga zbog čega će niz profesija izići na tržište, kao i daljnje korake u poreznoj reformi.

"Nekomu je to puno, nekomu malo", rekao je Horvat i ustvrdio da "nijedan akcijski plan u izbornoj godini neće u ladicu".

 

Što se tiče povećanja učiteljskih plaća, rekao je da Vlada od onih kojima je dala "ima pravo nešto i tražiti".

Velimir Šonje iz Arhivanalitike predstavio je analizu i ocjenu dosadašnjeg Vladina mandata. Podsjetio je da su ciljevi Vlade prilikom preuzimanja dužnosti proklamirani kao gospodarski rast, zaposlenost, socijalna uključenost te demografska obnova i povratak iseljenika. Hrvatska je, kako je rekao, rasla presporo (ocjena 2 od 5), a presporo je rasla i zaposlenost (također 2 od 5) , socijalnu uključenost ocijenio je trojkom, a demografsku obnovu i povrataka jedinicom, uz napomenu da za to nije odgovorna samo aktualna vlada.

Zagreb, 101219..
Hotel Hilton Garden Inn.
Na tradicionalnom prednovogodisnjem susretu celni ljudi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) predstavile su se ocjene mjera hrvatske Vlade za rasterecenje gospodarstva, analizu ucinaka porezne reforme te rezultate istrazivanja o poslovnim ocekivanjima clanova i procjenama HUP-a za 2020.
Na fotografiji: Velimir Sonje.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Velimir Šonje

 

Govoreći o instrumentima za realizaciju Vladinih ciljeva, poreznoj reformi dao je ocjenu 3, aktivaciji državne imovine jedinicu zbog pretjerane usredotočenosti na nekretnine i izostanka značajnih privatizacija, održivosti javnih financija dao je trojku, a povećanju investicija dvojku.

Obrazovnu reformu ostavio je bez ocjene, jer, kako je rekao, o tome se vrlo malo zna.

Agan Begić iz Promocije Plusa iznio je rezultate ankete prema kojima 58 poslodavaca ovu godinu ocjenjuje osrednjom, 16 posto malo gorom, 6 posto puno gorom te 16 posto boljom i četiri posto puno boljom od prošle. Prosječna ocjena koju poslodavci na skali od 1 do 5 daju ovoj godini je 2,96, slično kao lani kada je bila 3,01.

Što se tiče očekivanja za 2020., 58 posto anketiranih poslodavaca očekuje da će biti poput ove, 22 posto očekuje malo, a dva posto puno bolju godinu, te 16 posto malo, a dva posto puno goru.

Zagreb, 101219..
Hotel Hilton Garden Inn.
Na tradicionalnom prednovogodisnjem susretu celni ljudi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) predstavile su se ocjene mjera hrvatske Vlade za rasterecenje gospodarstva, analizu ucinaka porezne reforme te rezultate istrazivanja o poslovnim ocekivanjima clanova i procjenama HUP-a za 2020.
Na fotografiji: Agan Begic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Agan Begić

 

Najoptimističniji su građevinari, a najrezerviraniji poslodavci iz proizvodnje. Pet glavnih prepreka za bolje poslovanje su visoki porezi i doprinosi, problemi s radnom snagom, pravosuđem, javnom upravom i korupcijom, pokazala je anketa.

Manpower: Hrvatski poslodavaci očekuju usporavanje dinamike zapošljavanja u prvom tromjesečju 2020.

Hrvatski poslodavci tijekom prvog tromjesečja 2020. godine očekuju usporavanje dinamike zapošljavanja, a planirana je stopa zapošljavanja 2 postotna boda manja nego u tekućem tromjesečju, pokazuje izvješće tvrtke za zapošljavanja Manpower objavljenom u utorak.

Planirana stopa zapošljavanja u prvom kvartalu 2020. godine manja je za 2 postotna boda u odnosu na zadnje tromjesečje ove godine, dok pregled unazad nekoliko godina govori o smanjivanju stope zapošljavanja do 9 postotnih bodova, navodi se u priopćenju Manpowera.

Ta je tvrtka anketu "ManpowerGroup Employment Outlook Survey" o prognozama zapošljavanja za prvo tromjesečje 2020. provela na uzorku od 620 poslodavaca u Hrvatskoj. Sudionicima je postavljeno pitanje kakve promjene u zaposlenosti, gledano ukupno, očekuju u sljedeća tri mjeseca, do kraja ožujka 2020. godine, u usporedbi s tekućim tromjesečjem.

Rezultati ankete pokazuju da 15 posto ispitanih hrvatskih poslodavaca očekuje porast broja zaposlenika u idućem tromjesečju, 10 posto smanjenje, a 72 posto stagnaciju, što rezultira neto prognozom zapošljavanja od 5 posto.

Neto prognoza zapošljavanja, pojašnjavaju u Manpoweru, broj je koji se dobiva tako da se postotak poslodavaca koji očekuju porast zapošljavanja oduzme od postotka poslodavaca koji predviđaju smanjenje stope zapošljavanja, u sljedećem tromjesečju.

“Prognoza zapošljavanja sukladno provedenom istraživanju pokazuje da je Hrvatska i dalje stabilno pozicionirana u odnosu na zemlje EMEA-e (Europa, Bliski Istok i Afrika). Na tržištu rada i dalje ostaje otvoren velik broj slobodnih radnih mjesta za sve koji u Hrvatskoj aktivno traže posao", ističe u priopćenju Nuno Gameiro, regionalni direktor za jugoistočnu Europu u Manpoweru.

Anketa dalje pokazuje da se očekuje porast zapošljavanja u sedam od osam industrijskih sektora u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do ožujka, dok će jedino u turizmu i ugostiteljstvu doći do smanjenja broja radnika.

Kao najjače tržište poslodavci izdvajaju građevinski sektor, s vrlo stabilnim izgledima porasta zapošljavanja od 32 posto.

Proizvodni sektor također bilježi tempo porasta s izgledima od 20 posto porasta stope zapošljavanja, što je povećanje od 18 posto gledano usporedno s prethodnim kvartalom.

Rast zapošljavanja očekuje se i u području financija, osiguranja, nekretnina i poslovnih usluga, i to za 9 posto.

Međutim, u hotelsko-ugostiteljskom sektoru očekuje se smanjenje broja zaposlenih za 17 posto - hotelskom za 13 posto, a u ugostiteljskom za 6 posto u odnosu na aktualno tromjesečje, ističu iz Manpowera.

"Hrvatski poslodavci u gotovo svim industrijskim sektorima bilježe blagu stagnaciju, gledano na kvartalnoj i godišnjoj razini. Ipak, sektor građevine i proizvodnje predviđa porast zapošljavanja, što tražiteljima zaposlenja otvara mnoge mogućnosti i poslovne prilike", pojašnjava Gameiro.

Po podacima Manpowera o globalnim izgledima za zapošljavanje, poslodavci u 42 od 43 države obuhvaćene istraživanjem očekuju porast plaća u prvom kvartalu 2020. godine. Isto predviđa i svih 26 država EMEA-e (Europa, Bliski Istok, Afrika). Također, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, u 10 država EMEA-e planovi zapošljavanja jačaju, dok u njih 12 slabe. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, izgledi za zapošljavanje su jači u 8, a slabiji u 13 država. Najveći rast tržišta rada u iduća tri mjeseca očekuje se u Grčkoj i Rumunjskoj, dok će najsporiji tempo zapošljavanja biti u Italiji i Španjolskoj, navodi se u priopćenju.