Novac.hr

Porezni dug Grčke velik kao njezin BDP, poreznici sumnjaju da mogu naplatiti makar pola

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

29.9.2018. u 14:37

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

29.9.2018. u 14:37

, Image: 253646621, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija: Red ispred banke u Grčkoj

Kada bi 'utjerala' dug svojim poreznim obveznicima, Grčka bi riješila pola javnog duga države, procjenjuje agencija Associated Press pozivajući se na podatke tamošnje Nezavisne uprave za poreze. Prema izvješću grčkih poreznika, 10. kolovoza ove godine dugovanja građana i tvrtki državnom proračunu iznosila su 182 milijarde i 500 milijuna eura.

- Na žalost po grčku vladu, 80 milijardi duga poreznih obveznika, kako upozorava Nezavisna uprava za poreze u izvješću grčkom parlamentu, odnosi se na kamate i kazne zbog nepodmirenja osnovnog duga tvrtki od kojih se neke već desetljećima izvan redovnog poslovanja – navodi AP. Drugim riječima, gotovo polovica poreznog duga u Grčkoj nenaplativa je.

Ukupan porezni dug u Grčkoj gotovo odgovara iznosu njezina godišnjeg BDP-a 184 milijarde i 700 milijuna eura. S druge strane, grčki javni dug iznosi 180 posto BDP-a države.

Agencija AP podsjeća na lošu okolnost po Grke da su tamošnji porezi povećavani u više navrata kako su ugovarani financijski aranžmani s inozemnim vjerovnicima, odnosno uzimani novi krediti. Kako su od 2010. do danas povećavani porezi, tako su rasli porezni dugovi u Grčkoj, zaključuje AP.

U posljednjoj rundi zaduživanja i restrukturiranja javnog duga, Grčkoj je u lipnju ove godine Europska unija odobrila 15 milijardi eura kredita, dok je otplata glavnine postojećeg grčkog duga prolongirana za deset godina. Aranžman je proglašen povijesnim jer je stigao nakon iscrpljujućih pregovora Bruxellesa i Atene i prijetnje ugroze eurozone ako se Grčka 'pusti niz vodu' u bankrot.

Istodobno s restrukturiranjem duga i novom financijskom injekcijom za Grčku najavljivani su, kao dio obveza grčke vlade u provođenju stabilizacije javnih financija i vraćanja povjerenja tržišta, proračunska štednja i daljnje povećanje poreza.

Porezni teret na prosječne plaće u Grčkoj, primjerice, kreće se oko 40 posto, a u novoj rundi fiskalne konsolidacije mogao bi se povećati na 50 posto. Porez na dodanu vrijednost u toj članici Unije primjenjuje se po stopi od 24 posto, uz smanjene stope od šest i 13 posto na zaštićene robe i usluge.

Procjenjuje se da oko tri milijuna i 700 tisuća grčkih poreznih obveznika, što je otprilike 60 posto stanovništva, kasni s plaćanjem poreza.