Turizam naš svagdašnji

Porez 'Zimmer frei' trebao regulirati sektor iznajmljivača, a dogodilo se upravo suprotno

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.2.2019. u 14:44

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.2.2019. u 14:44

Split, 270713.
Iznajmljivaci apartmana i turisti koji ljetuju na jadranskoj magistrali od Splita do Makarske.
Foto: Duje Klaric / CROPIX
Duje Klarić / CROPIX

Ilustracija

Tresla se brda, rodio se miš, tako se može sažeti trakavica o poreznim izmjenama sustava za privatne iznajmljivače, takozvani zimmer frei koji je, usprkos brojnim najavama, i dalje ostao jedan od porezno najpovlaštenijih sektora u zemlji.

Dugo su mediji i javnost napeto iščekivali 31. siječnja, posljednji rok u kojem su jedinice lokalne samouprave, prema izmjenama Zakona o porezu na dohodak, umjesto države preuzele donošenje odluke o visini paušala poreza za iznajmljivače po ležaju koji je, s postojećih 300 kuna po krevetu, sada trebalo definirati u bilo kojem iznosu između minimalnih 150 i maksimalnih 1500 kuna po ležaju.

I dok su brojni turistički stručnjaci, pa čak i predstavnici države, očekivali da će jedinice lokalne samouprave izmjene zakona iskoristiti kako bi povećanjem poreznog opterećenja regulirali broj soba i apartmana, dogodilo se praktički suprotno.

Većina jedinica lokalne samouprave iznose paušala poreza za iznajmljivače u 2019. godini ostavila je na postojećim iznosima ili tek neznatno povećala, dok su mnoge od njih iskoristile priliku kako bi postojeće iznose paušala smanjile, propisavši ih za tekuću godinu na minimalne iznose od 150 kuna po ležaju.

Tako je, na primjer, postupila cijela Krapinsko-zagorska županija, dok je hrabrost u povećanju poreznog opterećenja među rijetkima pokazao isključivo Grad Dubrovnik, povećavši ga u središnjim dijelovima grada do iznosa od 750 kuna po ležaju.

U međuvremenu se Split, koji grca pod pritiskom iznajmljivača, nakon najava o poskupljenju povukao i porez za ovu godinu ostavio na razini prijašnjih godina, isto su odlučili za cijelu Istru, dok je većina jedinica lokalne samouprave na području Kvarnera odlučila nametnuti kozmetička poskupljenja propisavši iznos poreza na 345 odnosno 350 kuna.

Ništa drugo, doduše, nije niti trebalo očekivati jer se pitanje definiranja poreznog opterećenja za privatne iznajmljivače prometnulo u najbolje oruđe političke ucjene čemu su, između ostaloga, kumovali i državni propisi.

Naime, mnogi su čelnici gradova i općina, u strahu od odmazde glasača, odlučili ne “talasati” sustav i stvari ostaviti onakve kakve jesu, što im je zbog postojećih propisa bilo teško zamjeriti.

Većini njih, osim zbog glasova, povećanje poreza nije se isplatilo i zato što se paušal poreza na zimmer frei, potvrdili su to za Jutarnji list iz Porezne uprave, plaća jedinici lokalne samouprave u kojoj iznajmljivač ima registrirano boravište, a ne onoj u kojoj se nalazi nekretnina za najam, što znači da mnoge jedinice lokalne samouprave s velikim brojem soba i apartmana nikad nisu niti vidjele novac uplaćen na ime poreza.

“Izmjene propisa o porezu na dohodak dovele su do promjene u načinu oporezivanja poreznih obveznika koji obavljaju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, ali ne i u načinu plaćanja poreza na dohodak, odnosno isti se, kao i prema odredbama ranije važećih propisa, plaća prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu poreznih obveznika”, stoji u tumačenju Porezne uprave.

Osim toga, kako se porez na zimmer frei pretvorio i u sredstvo obračuna između vladajućih i lokalnih oporbi, nije ni čudno što je pao, primjerice, u Splitu u kojem gradonačelnik Andro Krstulović Opara ovisi o podršci bivšega gradonačelnika Željka Keruma, ali je bez imalo buke prošao u Dubrovniku u kojem HDZ ima apsolutnu prevlast.