Pozitivan stav

Poraslo povjerenje: 'Veći optimizam zbog rasta gospodarstva ojačao i podršku euru'

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

13.6.2019. u 15:54

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

13.6.2019. u 15:54

CROPIX

Kada je u Hrvatskoj počela kampanja za uvođenje eura, nakon što su Vlada i HNB najavili strategiju u jesen 2017. godine, kod određenog broja ljudi to je izazvalo otpor i povećao se broj onih koji su smatrali da to ne bi bio dobar potez. No, u posljednjih godinu dana, pokazuje najnovije istraživanje Flesh Eurobarometar, u Hrvatskoj je ipak porasla potpora uvođenju eura.

Postotak onih koji su pozitivno odgovorili na pitanje “Što mislite o utjecaju uvođenja eura u zemljama koje ga već koriste” povećao se sa 42 na 48 posto. Istodobno, broj onih s negativnim stavom smanjio se sa 47 na 40 posto.

U 10 godina

Teško je znati što je tome razlog, ali Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu, ističe kako “općenito, raste optimizam zbog bolje ekonomske situacije i to se odražava na pozitivniji stav ljudi. Posljednje istraživanje Eurobarometra posvećeno zemaljama Europske unije koje još nisu uvele euro (Češka, Poljska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska i Švedska), a provodi se na zahtjev Europske komisije, pokazuje da 58 posto ispitanika u Hrvatskoj vjeruje da će zemlja uvesti euro u idućih pet godina. Istodobno, 25 posto njih smatra kako bi proces mogao biti završen u roku od deset godina.

No, kada bi se njih pitalo, čak 45 posto ljudi u Hrvatskoj smatra da bi euro trebalo uvesti što kasnije, a samo 19 posto što prije. Zanimljivo je također da dio Hrvata smatra kako bi uvođenje eura koristilo njima osobno (43 posto), ali da to ne bi bilo dobro za zemlju (53 posto). Kada je riječ o osobnim interesima, onda je u pitanju strah od inflacije, premda brojne analize pokazuju da za to nema potrebe, dok je u slučaju zemlje drugi problem. Njih 51 posto navodi da će zemlja izgubiti kontrolu nad ekonomskom politikom, a 57 posto smatra da će izgubiti dio svog identiteta.

- Ljudi, općenito, vrlo malo znaju o dometu utjecaja monetarne politike u Hrvatskoj, pa se fokusiraju na objašnjenja koja vrijede za razvijenije i veće europske ekonomije s fleksibilnijim tečajem - navodi Marijana Ivanov, koja time sugerira da strah od gubitka suvereniteta i identiteta u slučaju monetarne politike također nije opravdan. Inače, Ivanov se zalaže za što prije uvođenje eura jer smatra da je prošlo vrijeme kada se tečajna politika mogla koristiti za povećanje konkurentnosti ekonomije.

Koordinator

U svakom slučaju, pozitivniji stav građana prema euru Vladi je došao u pravom trenutku s obzirom na to da se, nakon nedavnog zahtjeva za ulazak u bankarsku uniju, početkom srpnja očekuje i slanje formalnog pisma europskim institucijama (Eurogroup, ECB, Europska komisija) za ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM 2) u kojem zemlja ostaje najmanje dvije godine do ulaska u eurozonu. Na koje će se reforme Hrvatska obvezati, zasad nije poznato, ali neformalno se može čuti da će osnova za to biti preporuke Europske komisije i Nacionalni program reformi, odnosno sve one promjene na koje se Vlada i sama već davno obvezala. Posao koordinatora za uvođenje eura Vlada je povjerila Zvonimiru Saviću, direktoru Sektora za financijske institucije i ekonomske analize u HGK, koji je ujedno savjetnik premijera i ministrice Gabrijele Žalac. Sudeći po njegovu dosadašnjem analitičkom radu, pretpostavka je da će program reformi biti sadržajan, a u kojoj će mjeri biti i proveden, sasvim je drugo pitanje.