To što nema turista loše je za sve, osim za tržište dugoročnog najma koje, nakon dugog niza godina, bilježi oporavak na razini cijele Europe, pa tako i Hrvatske.
Na zaključak upućuje statistika internetskog oglasnika Njuškalo od kojeg je Jutarnji list prikupio podatke o ponudi nekretnina za dugoročni najam.
Ono što je u okvirima pandemije koronavirusom bilo za očekivati odmah se i potvrdilo: nakon kraće stanke krajem ožujka i u prvoj polovici travnja, uzrokovane posebnim mjerama vezanim za suzbijanje širenja koronavirusa i posljedicama potresa, broj novih oglasa na Njuškalu pokazuje da se tržište dugoročnog najma nekretnina u Zagrebu brzo oporavlja.
Kad je u pitanju grad Zagreb, statistika predanih oglasa pokazuje da je u svibnju ove godine, u odnosu na lanjski, broj stanova u ponudi za dugoročni najam veći za 9,29 posto, a da je situacija na obali još bolja.
Split i Zadar
Konkretno, u Splitu se trenutno putem Njuškala nudi 1707 stanova za dugoročni najam što je čak 20,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a kad govorimo o Zadru, ovdje je ponuda istih nekretnina bolja za 118 posto (doduše, na malim brojkama: broj stanova za dugoročni najam dosegnuo je 120 u odnosu na lanjskih 55).
Stručnjaci zaključuju kako je rastu tržišta dugoročnog najma svakako pogodovala činjenica da zbog virusa nema turista pa je dio iznajmljivača svoje jedinice iz kratkoročnog prebacio u najam na dulje vrijeme, no ne treba zaključivati da su pritom zauvijek odustali od turističkog posla.
Dapače, statistika turističkih zajednica grada Zagreba i Splita pokazuje da posljednjih mjeseci nije bilo značajnijeg odjavljivanja iz sustava privatnih iznajmljivača što znači da većina njih računa kako će im se kratkoročni najam ubrzo opet isplatiti - a na što bi, kad bi to htjela, država vrlo lako mogla utjecati.
Slično ovih dana vidimo na primjeru nekih od najvećih europskih metropola koje su slom Airbnba odlučile iskoristiti u korist građana.
“Računamo kako će se u naredne tri godine trećina turističkih apartmana vratiti nazad na tržište dugoročnog najma”, izjavila je za magazin Skift zamjenica gradonačelnika Barcelone Janet Sanz.
Barcelona je inače među europskim predvodnicama po broju turističkih apartmana koji su doveli do masovnog iseljavanja iz centra grada, jednako kao i Pariz čiji je zamjenik gradonačelnika Ian Brossat također najavio da će grad pokušati preuzeti kontrolu nad tržištem, ohrabren brojkama prema kojima je Pariz u prva tri tjedna travnja zabilježio samo 40 odsjedanja u privatnim apartmanima u odnosu na 1210 koliko ih je bilo u travnju lani.
Fali regulativa
Direktorica Colliersa Vedrana Likan ističe kako je pojačani priljev stanova za dugoročni najam bio očekivana posljedica pojave Covida-19, ali i činjenice da je tržište posljednje tri do četiri godine zasićeno apartmanima čija ponuda nadilazi potražnju, uslijed neostvarivanja očekivanog bookinga.
“Kod nas ne postoji regulativa po kojoj bi bilo moguće ograničiti način uporabe osobne imovine dok god je u zakonskim okvirima dozvoljenog i legitimnog. Ono što jest moguće je strateški, dakle društveno, kulturološki, urbanistički i ekonomski upravljati razvojem grada odnosno promišljanjem njegova prostora”, kaže Likan, upozoravajući kako bi gradovi trebali biti poticani da proživljavaju urbanu regeneraciju.
Ukoliko je to već kristalno jasno na primjerima Pariza ili Barcelone, nejasno je što o toj pojavi misli zagrebačka gradska uprava jer nije odgovorila na upit Jutarnjeg lista.
Ipak, partner u konzultantskoj kući Horwath HTL Siniša Topalović upozorava kako problem pretjeranog broja jedinica u kratkoročnom najmu nije moguće rješavati bez zakona na nacionalnoj razini.
“Malo je toga što grad ili općina mogu učiniti, a da isto ne ulazi u područje narušavanja principa slobodnog tržišta. Prvo se mora definirati adekvatni zakonodavni okvir na nacionalnoj razini”, kaže Topalović, upozoravajući da na razini države nedostaje koordinacija između tijela zaduženih za izdavanje dozvola i samih jedinica lokalne samouprave pa time nema niti alata za sprečavanje apartmanizacije.