Ministar rada Josip Aladrović najavio je jučer da će do travnja ove godine biti u provedbi mjere kojima bi se stimuliralo povratak iseljenih građana Hrvatske.
- Moramo biti objektivni i reći da je Hrvatskoj jako teško konkurirati plaćama u Njemačkoj, Irskoj itd. Prilično smo sigurni da se puno tih ljudi želi vratiti u Hrvatsku. Mi moramo predložiti neke mjere kako bismo ih stimulirali. U same detalje ovog trenutka ne bih ulazio. Mogu vam reći da će biti stimulativno. Vi znate da ja nisam taj koji si voli dati rokove, ali mogu vam reći da će tijekom travnja te mjere biti u provedbi - ustvrdio je Aladrović, odgovarajući na pitanje novinara koji su ga pitali da komentira izjavu premijera Andreja Plenkovića prema kojoj Ministarstvo rada priprema mjere za povratak iseljenika.
Ministar rada tom je prilikom rekao i da može najaviti “ažurirane mjere aktivne politike zapošljavanja, koje će poticati migracije, što unutar domaćeg tržišta rada, a što stranog”.
Inicijative
- Hrvatski zavod za zapošljavanje tu je aktivan partner. Stimulirat ćemo povratak ljudi, ali stimulirat ćemo i migraciju u područja koja trebaju radnika - istaknuo je Aladrović, ne želeći ulaziti u detalje novih stimulativnih mjera.
Lako je moguće, međutim, da Vlada kreće stopama Španjolske, Portugala i Poljske koji su prošle godine različitim mjerama pokušali stimulirati svoje iseljenike da se vrate u domovinu. O tome je opširno već pisao Jutarnji list u listopadu prošle godine, navodeći da su u srpnju prošle godine španjolska vlada i privatna organizacija Volvemos, koja je osnovana 2016. godine s namjerom da vrati “izgubljenu generaciju”, pokrenule dvogodišnji pilot-program “Vraćamo se” ili “Plan de retorno”. Taj program sadrži 50 mjera kojima se Španjolsku želi učiniti atraktivnim mjestom za razvoj osobnog i profesionalnog života, Vlada ga financira sa 24 milijuna eura, a logističku podršku osigurava Volvemos. Plan su predložili Ministarstvo zapošljavanja, migracija i socijalne sigurnosti, u suradnji s još 10 ministarstava, a naslanja se na postojeće inicijative na lokalnoj razini (Castilla la Mancha) koje na različite načine potiču povratak iseljenika. U Portugalu je Vlada pokrenula program koji povratnicima nudi početnu financijsku pomoć u obliku porezne olakšice do iznosa od 6500 eura, a oni koji žele početi vlastiti biznis mogu dobiti poticajni kredit.
Bolji uvjeti
Poljska je, pak, u ožujku prošle godine donijela projekt “Poljaci, vratite se” (Polskie Powroty), a cilj mu je potaknuti znanstvenike da se vrate kući i zaposle u višim obrazovnim institucijama te istraživačkim institutima. Program bi trebao stvoriti optimalne uvjete za njihov povratak, uključujući plaće na europskoj razini, selidbu, adaptaciju na novo radno mjesto te formiranje projektnih grupa. Namijenjen je znanstvenicima koji imaju poljsko državljanstvo i doktorat, a barem dvije godine radili su u istraživačkim institucijama u inozemstvu. Osim toga, cilj je privući Poljake rođene u istočnim zemljama i dosad im je izdano oko 10.000 poljskih isprava.
Naravno, nije teško kritizirati mjere kojima će se favorizirati iseljenici u odnosu na radnike koji su ostali raditi u Hrvatskoj. Zbog čega bi, naime, porezni obveznici koji su ostali u Hrvatskoj, unatoč svim problemima, financirali povratak onih koji su odlučili otići iz Hrvatske? Ne bi li taj problem bio riješen tako da Vlada stvori bolje uvjete za sve poslodavce i radnike, pa bi bolja perspektiva za sve onda omogućila eventualno i povratak nekih iseljenika?
Vladini potezi
Anketa koju je među hrvatskim iseljenicima 2018. provela agencija Promocija plus, na zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca, pokazala je da je odlazak iz Hrvatske u najvećoj mjeri potaknut “problemima koji dolaze iz općih društvenih i političkih okolnosti”, nezadovoljstva općim stanjem i društveno-političkom klimom u zemlji. Tek su na drugome mjestu radno-socijalni razlozi, za koje se najčešće misli da su glavni uzroci iseljavanja, a treću skupinu čine osobni motivi. Na ovaj prijedlog premijera promptno je reagirao Dražen Oreščanin, član Gospodarskog foruma stranke Pametno, ustvrdivši da te mjere predstavljaju “jeftini populizam kojim premijer kupuje političke bodove i pokušava opravdati sve loše poteze svoje Vlade koji su i doveli do iseljavanja građana, iako ni prethodna Vlada u tome nije bila bolja”.