Premda su ekonomski pokazatelji upućivali na usporavanje ekonomije, neki su analitičari ustrajavali na prognozama da će BDP u drugom tromjesečju rasti po stopi većoj od tri posto, pa su vjerojatno i najviše razočarani službenom procjenom rasta od samo 2,4 posto. Ako se ona uspoređuje s prvim kvartalom, kada je BDP nenadano skočio 3,9 posto, možda se i može govoriti o podbačaju, ali za većinu ekonomista sve je uglavnom očekivano.
Nakon rasta od 11,5 posto u prvom kvartalu opet su najviše porasle investicije, 8,2 posto, ali ipak su rasle sporije nego u prvom kvartalu (11,5 posto). Njihov visoki rast ne iznenađuje, navodi analitičarka RBA Zrinka Živković Matijević, s obzirom na to da su javne investicije lani porasle 25,9 posto, a u prvom ovogodišnjem tromjesečju 11,5 posto. S druge strane, do izražaja je dodatno došla slabost izvoza i visoka ovisnost ekonomije o uvozu. Ukupan izvoz roba i usluga povećan je samo 1,3 posto, pri čemu je u slučaju roba zabilježen minus 0,9 posto. To se uglavnom pripisuje vanjskim faktorima i usporavanju rasta u glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, ali razlog može biti i veća lanjska baza uslijed, primjerice, izvoza nekog broda. No, dok je izvoz roba pao, u kvartalu uoči turističke sezone uvoz je povećan čak 7,9 posto.
Ovisnost u uvozu
S rastom od 2,7 posto, malo je slabija bila i potrošnja kućanstava, koja je u prethodnom tromjesečju rasla po stopi od 4,4 posto. Ipak, nastavak potrošnje kućanstava, koja čini najveći dio BDP-a, ostaje glavni generator njegova rasta. Na nastavak povećane potrošnje, smatra analitičarka RBA Zrinka Živković-Matijević, upućivao je i rast povjerenja, očekivanja i raspoloženja potrošača, a može se pripisati rastu plaća i zaposlenosti, niskoj inflaciji, povoljnim kretanjima u turizmu i niskim troškovima financiranja. Potrošnja države, pak, ubrzana je na 3,9 posto, dok je u prethodnom kvartalu rasla po stopi od 3,1 posto. Za ministra financija Zdravka Marića rast BDP-a u drugom kvartalu “na tragu je očekivanja Vlade i Ministarstva financija”, ali ipak iznova upozorava na problem strukture gospodarstva i njegovu prilično visoku ovisnost o uvozu.
- Čim domaća potražnja zabilježi rast, bilo osobna potrošnja, bilo investicije, uočava se jaka uvozna komponenta - rekao je Marić, ističući da treba staviti fokus na dodatno jačanje domaće proizvodnje i stvaranje dodane vrijednosti kako bi ovisnost o uvozu bila što manja.
Kada je riječ o investicijama, rekao je da javne investicije “jako doprinose” rastu BDP-a i da je dobro da se velik broj njih sufinancira sredstvima EU, pa je tako utjecaj na državni proračun i javne financije znatno manji nego prije. No, ministar financija podsjeća da je poželjan još jači doprinos privatnih ulaganja, za koja treba stvarati dodatne uvjete.
U svjetlu vrlo optimističnih očekivanja, smatra Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, objava podataka o kretanju ekonomske aktivnosti za drugo tromjesečje sigurno će izazvati razočaranja i pojačati bojazni zbog vijesti o posrtanjima najvećih europskih gospodarstava. Međutim, on ističe da se, realno, ništa toliko dramatično nije dogodilo.
- Godišnji rast ekonomske aktivnosti, ako je mjerimo bruto dodanom vrijednošću (BDV), odnosno ukupnom proizvodnjom, gotovo je navlas isti prosječnom rastu koji je ostvaren 2018. godini. Na neki je način riječ o približavanju potencijalnom rastu nakon neuobičajeno dobrog ostvarenja zabilježenog u prvom tromjesečju - objašnjava Šošić. Jedinu novost on vidi u nestajanju razlike između godišnje stope rasta BDP-a i BDV-a, koja se ustalila tijekom proteklih nekoliko godina, a prosječno je dodavala pola postotnog boda rastu BDP-a. No, tek će se u drugoj polovici godine vidjeti je li riječ o novom obrascu domaćih kretanja.
Globalna kretanja
Bruto dodana vrijednost tržišni je iskaz svih proizvedenih roba i usluga, obračunava se po djelatnostima i isključuje indirektne poreze poput PDV-a, umanjene za subvencije poduzećima. U drugom kvartalu BDV je porastao 2,4 posto, kao i BDP, pri čemu su najveće stope rasta ostvarili građevinarstvo te informacije i komunikacije, od 7,6 i 4,7 posto. Međutim, ono što zabrinjava jest pad aktivnosti u prerađivačkoj industriji od 1 posto.
Zahvaljujući bržem rastu BDP-a u prvom kvartalu, mnoge institucije, među kojima MMF i Europska komisija, korigirale su procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini naviše. No, Marić kaže da su u Vladi bili oprezniji baš zato što nisu imali pretjerana očekivanja od drugog tromjesečja. U ovoj godini Vlada očekuje rast BDP-a od 2,8 posto.
Koliko će ekonomija rasti u sljedećim kvartalima, uvelike će ovisiti o globalnim kretanjima, osobito o stanju u Italiji i Njemačkoj, koje su pred recesijom, a u koje odlazi oko 40 posto hrvatskog izvoza. Kao rizike za ekonomsku aktivnost Šošić također izdvaja njezinu ovisnost o domaćoj potražnji i sve boljem povlačenju sredstava iz europskih fondova, kao i brzinu prenošenja negativnih impulsa iz najvećih trgovinskih partnera na izvozne rezultate. No, ne očekuje značajnije promjene.
- Iduća tromjesečja ne bi trebala donijeti bitno usporavanje gospodarske aktivnosti, ali rizici za ostvarenje projekcija ipak se povećavaju. Kao ni u drugim europskim gospodarstvima, ne može se isključiti mogućnost da se nepovoljna kretanja iz industrijskog i vanjskotrgovinskog sektora preliju na potrošački i poslovni optimizam, a onda i na slabljenje domaće potražnje i ekonomske aktivnosti - smatra Šošić.
S usporavanjem rasta BDP-a ove godine, podsjećaju u HGK, suočena je većina europskih zemalja zbog povećanih rizika trgovinskih ratova, Brexita i geopolitičkih napetosti. Unatoč tome, brzorastuće zemlje EU nastavljaju sa sličnom dinamikom: u drugom kvartalu BDP je u Mađarskoj povećan 5,1 posto, u Rumunjskoj 4,6 posto, a u Poljskoj 4,1 posto.
'Gospodarski rast i dalje nam je veći od prosjeka EU i u skladu je s projekcijama'
Predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirao je u Osijeku i aktualnu gospodarsku situaciju s naglaskom na objavljene podatke DZSS-a, odnosno potencijalnu opasnost od nove recesije.
- Dobio sam obavijest da je DZSS izašao s podacima gospodarskom rastu od 2,4 posto u drugom kvartalu ove godine, što znači da smo u prvih šest mjeseci na 3,15 posto rasta, a to je u potpunosti s ljetnim projekcijama rasta koje je prije nekoliko tjedana predstavila Europska komisija. To je još uvijek iznad prosjeka rasta kojeg smo sami predvidjeli u svojim smjernicama ekonomske i fiskalne politike. Vidi se veliki rast ulaganja u fiksni kapital, također je porastao uvoz, a s obzirom na visoku bazu nešto je manji postotak izvoza i moramo poraditi na industrijskoj proizvodnji. Hrvatsko gospodarstvo raste već 20 kvartala za redom, to je pozitivno i dobro. Radimo sve da raste otpornost hrvatskog gospodarstva, ali uvijek moramo pratiti i ekonomska kretanja u zemljama koje su nama važne i s kojima imamo visoki stupanj trgovinske razmjene. Rast u drugom kvartalu je još uvijek veći nego prosjek EU koji je otprilike 1,3 posto - rekao je Plenković.
Ponovio je da je u mandatu njegove Vlade prosječna plaća porasla za 800 kuna, da je prosječna plaća u gradu Zagrebu oko 1000 eura, da su indeksacijom mirovine u mandatu Vlade porasle za više od 12 posto, kao i da raste broj osiguranika, a Vlada je proračunskom disciplinom ostvarila višak dvije godine zaredom, unatoč neplaniranim isplatama državnih jamstava u visini od 4,5 milijarde kuna za brodogradilište Uljanik. (Nikola Patković)