Eurogrupa odlučuje

Početak uvođenja eura u Hrvatskoj: do ulaska u 'čekaonicu' za euro proći će i godinu dana

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.7.2019. u 10:14

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.7.2019. u 10:14

Zagreb, 030719. Vlada.
Banski dvori.
Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic predsjedao je sjednicom Nacionalnoga vijeca za uvodjenje eura kao sluzbene valute u Republici Hrvatskoj.
Na fotografiji: Zdravko Maric ministar financija i Boris Vujcic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić

Ministri financija eurozone u ponedjeljak će u Bruxellesu prvi put raspravljati o formalnom zahtjevu Hrvatske za ulazak u eurozonu, odnosno u takozvani tečajni mehanizam ERM II koji predstavlja prvi korak za uvođenje eura. Uime Republike Hrvatske pismo namjere europskim institucijama u četvrtak su uputili ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Formalni uvjeti

Kako se neslužbeno može doznati, ministri financija eurozone sutra će formalno prihvatiti hrvatski zahtjev, kao što su prije točno godinu dana dali zeleno svjetlo Bugarskoj koja je također pokrenula proces uvođenja eura.

Sudeći prema slučaju Bugarske, ministri financija eurozone odredit će vremenski okvir od oko godinu dana u kojem će zemlja poduzeti određene korake, odnosno odraditi domaću zadaću na koju se sama obvezala kako bi ušla u ERM2. U toj svojevrsnoj čekaonici svaka zemlja mora ostati najmanje dvije godine prije ulaska u eurozonu i u tom razdoblju tečaj kune treba se kretati u definiranom rasponu u odnosu na euro.

Premda je u siječnju ove godine povjerenik europske komisije za euro Valdis Dombrovskis rekao kako se uzlazak Bugarske u ERM2 očekuje “sredinom ove godine”, službeni poziv za to još nije stigao. Duljina tog procesa ovisi o samoj zemlji, odnosno dinamici kojom će ispunjavati mjere na koje se sama obvezala, pa u slučaju potrebe može potrajati i mnogo dulje od godine dana. Cilj je hrvatskih vlasti, naravno, da u ERM2 uđemo u roku od godinu dana, odnosno do ljeta sljedeće godine, a u euro područje najkasnije 2023. godine. U tom razdoblju Hrvatska bi trebala pristupiti i bankovnoj uniji, povećati mjere za sprečavanje pranja novca i poduzeti druge mjere kao pripremu za ulazak u eurozonu. Važne su mjere i poboljšanje vođenja statistika, veća učinkovitost javne uprave i smanjenje prepreka za poslovanje poduzeća. Te mjere nisu vezane samo uz eurozonu, nego su i dio specifičnih preporuka koje je Europska komisija dala Hrvatskoj u okviru izvješća o konvergenciji i o prekomjernim neravnotežama.

Na pitanje očekuje li neke političke prepreke za ulazak u eurozonu, premijer Andrej Plenković je tijekom boravka u Bruxellesu rekao da to ne očekuje “u ovoj fazi”.

Političke prepreke

Međutim, ne isključuje se da bi Slovenija mogla postavljati prepreke zbog političkih razloga, odnosno zbog odbijanja prihvaćanja arbitražne odluke u sporu o razgraničenju. Slovenski političari često su najavljivali da neće podržati ulazak Hrvatske u eurozonu ni u Schengen jer, kako oni smatraju, “Hrvatska krši načela vladavine prava”. No pitanje je koliko će Slovenija naići na razumijevanje drugih članica EU. Za Europsku uniju bilo je važno dokazati da je euro kao valuta i dalje atraktivan i da se proširenje eurozone nastavilo bez obzira na grčku krizu koja je bila ozbiljno ugrozila i eurozonu.

Hrvatska će tijekom postupka uvođenja eura moći računati i na tehničku i financijsku pomoć Europske unije. Europska komisija predložila je i poseban fond za tu svrhu, a takvu je pomoć tijekom nedavnog boravka u Zagreb najavio i predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker.

Ulazak u eurozonu jedan je od dva ključna strateška cilja Hrvatske od ulaska u EU prije šest godina. Oko eurozone će se kretati i ključne reforme Europske unije u budućnosti. Zato je uvođenje eura i političko, a ne samo financijsko i monetarno pitanje.