Nakon što je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak početkom lipnja ustvrdila da je zahtjev sindikata za povećanjem koeficijenata za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, težak oko 360 milijuna kuna godišnje, opravdan, i ministar zdravstva Milan Kujundžić u svojem je sektoru za zaposlenike ovih dana parafirao zahtjeve teške 450 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Uz to, sindikati javnih i državni službi tražit će i povećanje osnovice plaće od početka 2020. godine od nekoliko postotaka za oko 240.000 ljudi, što će biti teško oko milijardu kuna na godišnjoj razini. Dakle, ako bi se ispunili zahtjevi sindikata u osnovnom i srednjem školstvu i zdravstvu te bi Vlada očekivano pristala na povećanje osnovice plaća u idućoj godini, za državni bi proračun na godišnjoj razini to bio trošak veći od 1,8 milijardi kuna, odnosno od gotovo 2 milijarde kuna. Treba, naime, odvojiti zahtjeve pojedinih sektora unutar javnih i državnih službi za povećanjem koeficijenata, kao što je to sada slučaj sa zahtjevima sindikata u zdravstvu i prosvjeti, od zahtjeva za povećanjem osnovice plaća u javnom i državnom sektoru.
Vraćanje uzetog
Podsjetimo, zaposlenicima javnih i državnih službi osnovica plaće porasla je u 2018. ukupno 6 posto, potom, početkom ove godine, još 3 posto, a od 1. rujna ove godine povećat će se za još 2 posto. Sindikati ističu da je povećanje od 6 i 3 posto ustvari bilo “vraćanje uzetog” iz 2009., a da tek povećanje osnovice od 2 posto od 1. rujna predstavlja prvo nominalno povećanje osnovice plaća od 2009. godine.
Kada su posrijedi zahtjevi pojedinih sektora za povećanjem koeficijenata i drugih materijalnih prava, prvi su u postrecesijsko doba bitku dobili sindikati u visokoj znanosti, kada je 28. siječnja prošle godine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan granski kolektivni ugovor za zaposlenike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Pregovori su trajali čak 16 mjeseci, a novi kolektivni od materijalnih prava, između ostaloga, regulira pravo zaposlenika u suradničkom, stručnom i nastavnom zvanju i na radnome mjestu na povrat troškova povezanih s izradom, tiskom i opremom doktorske disertacije u visini do najviše 3500 kuna, a koji se dokazuju računima, kao i pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji te prava vezana uz troškove poslijediplomskih doktorskih studija.
Kolektivnim ugovorom potiče se i znanstvena izvrsnost jer se prvi put u normi, osim nastavnog, vrednuje i znanstveni rad te rad na projektima. Uz to, novi kolektivni ugovor omogućava i fleksibilnu podjelu radnog vremena pa više neće biti nužno da je ono pola nastava, pola znanost, a dodatkom tom ugovoru uređuje se i osiguravanje dodatka na plaću za radna mjesta s posebnim uvjetima rada u iznosu od 10, 12 ili 15 posto osnovice za izračun plaće u javnim službama (npr. zaposlenici koji rade s opasnim materijalima).
Svi se ohrabrili
Naravno, to je onda ohrabrilo i ostale jake sindikate, pogotovo one u zdravstvu i prosvjeti, da krenu u bitku za povećanje materijalnih prava u svojim sektorima, a za to su, kako vidimo, dobili i podršku svojih ministara. Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske traže da se povećanje od 6,11 posto provede tako da se 4 posto povećanja uvede već ove jeseni, a preostalih 2 posto od 1. siječnja iduće godine. Sindikati zdravstva, pak, inzistirali su na tome da se od 1. kolovoza za 3 posto poveća naknada za uvjete rada, a za 4 posto nakon nekoliko mjeseci tzv. naknada za odgovornost na radu. Neće čuditi i ako neki drugi, manji sindikati zatraže povećanje plaća za svoj sektor, poput socijalnih radnika.
No, jednako tako ne čudi ni stav ministra financija Zdravka Marića koji je novinarima jučer rekao da povećanje plaća u ovom trenutku može biti samo “horizontalno”, što u prijevodu znači da će se moći ići samo na povećanje osnovice plaća za sve u državnom i javnom sektoru, ali ne i na značajna povećanja u pojedinim sektorima.
Suočeni s takvim stavom ministra financija, ali i Vlade (barem za sada resorni ministri nemaju podršku Vlade), sindikati zdravstva i prosvjete službeno najavljuju prosvjede i štrajkove u rujnu. Tako će pokušati slomiti Vladu i osigurati povećanje plaća mimo povećanja osnovice, pozivajući se i na granski kolektivni ugovor za znanost. Valja napomenuti da je u periodu od siječnja do svibnja ove godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem nominalno veća 3,2 posto, a realno 2,5 posto, dok je prosječna mjesečna bruto plaća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalno veća 3,5 posto, a realno 2,8 posto. Ako takvi postoci ostanu i do kraja godine, može očekivati toliko povećanje osnovice za državni i javni sektor u 2020., možda i nešto više, ali će se, očito, još nezgodnije bitke voditi za posebne dodatke u prosvjeti i zdravstvu.
Vlada odbila povećanje plaća u zdravstvu od četiri posto
Ništa od očekivanog povećanja plaća u zdravstvu za 4 posto iako je ministar zdravstva Milan Kujundžić dogovoreno sa sindikatima već parafirao!
Drugim riječima, iako je Kujundžić dobio od Vlade ovlast za pregovore, na kraju se pokazalo da to “nije bila ozbiljna namjera”. Naime, dosad se nikad nije dogodilo da Vlada ne prihvati ono što “ovlašteni” ministar parafira.
Loša vijest za čak 72.000 zaposlenih u toj djelatnosti potvrđena je i na jučerašnjem sastanku sindikata i resornog ministra koji je u pomoć pozvao kolegu ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića. Dapače, da je priča završena, potvrđuje i to što je sastanak usred razgovora prekinut jer je ministar Kujundžić morao u KB Dubrava uz obrazloženje da “pacijentu mora napraviti hitnu ERCP pretragu”!? Tek nakon toga i uz naknadni Vladin blagoslov, produljenje postojećeg kolektivnog ugovora do 31. listopada ipak je potpisano.
Na žalost liječnika, medicinskih sestara i drugih zaposlenih u zdravstvu, od konačnog zelenog svjetla za izmjene i dopune kolektivnog ugovora, prema kojima su plaće u zdravstvu od 1. kolovoza trebale rasti za 3, a do 1. listopada za 4 posto, nije ostalo ništa. “Rampu” je, kažu, digao ministar financija Zdravko Marić, koji u tom povećanju plaća, teškom 450 milijuna kuna, vidi opasnost za kreditni rejting države.
U nedavnoj raspravi na tu temu Marić je, kažu, rekao da bi takva odluka snizila kreditni rejting Hrvatske, a iz zdravstva odgovaraju da njihov rejting, očito, nije bitan.
- Država našim plaćama štiti dobar kreditni rejting, ali će zato izgubiti ljude. Ne treba se čuditi što će sve više liječnika i medicinskih sestara sigurno dokazati svoj dobar rejting u bolnicama zemalja EU - kažu nam “zdravstvenjaci”.
Jučer je svima konačno bilo jasno ono čega su se pribojavali proteklih dana, a to znači da će u sustavu zdravstva do 1. studenog, a prema nekima i do kraja godine, i dalje vrijediti ista pravila za plaće, odnosno da od povećanja neće biti ništa.
- U iduća tri mjeseca, jasno je nakon ovog sastanka s ministrima, u našim se prihodima ništa neće promijeniti. U međuvremenu, vodit će se pregovori. Prvi takav sastanak dogovoren je za 20. kolovoza, ali moram reći da nismo optimisti - kaže Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog sindikata medicinskih sestara, koja sudjeluje u ovim pregovorima.
Naime, radi se o pregovorima kojima se rješavaju plaće svih zaposlenih u zdravstvu, uključujući i liječnike koji nemaju reprezentativnost.
- Ovo je bezobrazluk Vlade koji u 12 godina, otkako sudjelujem u pregovorima, nikad nisam doživio. Očito je da se pregovaralo s figom u džepu, a ovo ponašanje Vlade mogli bismo nazvati čistom prevarom - rekao nam je Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.
Sindikalce je uz sve to naljutila i činjenica da Vlada nije predvidjela da se jučer u slučaju odustajanja od novog ugovora potpiše produljenje postojećeg s važenjem do 31. listopada, nego je namjera bila primijeniti tzv. produljenu primjenu kolektivnog ugovora, a to znači da bi se mogućnost da se dođe do novog kolektivnog ugovora mogla produljiti i na više od pola godine. Na kraju je Vlada, navodno na telefonskoj sjednici, ipak pristala na produljenje važenja kolektivnog ugovora do 31. listopada. (Goranka Jureško)
"Sve mora biti financijski održivo"
Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da Vlada jednako drži do svih djelatnika u zdravstvenom, obrazovnom sustavu, policiji i državnim službama te da mora voditi računa o cjelini, uz uvjet da sve to bude financijski održivo.
Premijer se tom izjavom osvrnuo na to što sindikati u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, nakon tromjesečnih pregovora i načelnog dogovora s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem jučer nisu uspjeli potpisati dogovor o povećanju plaća, već su produžili važeći kolektivni ugovor do 31. listopada.
Sinidkati, koji su očekivali potpisivanje izmjena kolektivnog ugovora koji bi donio povećanje plaća, rekli su da su šokirani rezultatima sastanka i zaprijetili štrajkom.
"Vrlo važno je da cijela javnost razumije da ono što želimo je transparentan i jasan okvir djelovanja Vlade kroz dijalog s našim socijalnim partnerima kroz aktivnosti GSV-a, pri čemu moramo voditi računa o cjelini. Samo na taj način, gdje imamo na umu sve moguće aspekte, sve resore, možemo donositi odluke koje su i financijski održive i realne", kazao je Plenković na sjednici Vlade.
Dodao je da Vlada jednako drži do svih djelatnika u zdravstvenom, obrazovnom sustavu, policiji, državnim službama, bilo kojem od resora te da ima tu odgovornost da gleda širu sliku.
"Zato smo spremni i za dijalog i razgovor, naravno da to sve bude financijski održivo, jer bez toga teško možemo biti u okvirima onog što ćemo danas usvojiti kao smjernice naše ekonomske i fiskalne politike", poručio je Plenković. (Hina)