Premijer Andrej Plenković u četvrtak je rekao da će Vlada u ovoj godini nastaviti s politikom strukturnih reformi i fiskalne konsolidacije te ulaganja u proizvodnje i orijentaciju domaćih kompanija na izvoz, jer se samo na taj način može povećati konkurentnost zemlje.
„Nastavit ćemo i s daljnjim pripremama za uvođenje eura, to je proces koji će trajati nekoliko godina", kazao je Plenković u uvodnom obraćanju na početku prve sjednice Vlade u ovoj godini, dodavši kako će se voditi intenzivna komunikacija koja bi trebala pridonijeti tome da hrvatska javnost razumije koje su koristi i prednosti eura.
Osvrnuvši se na EU fondove, Plenković je kazao da je Vlada od 9 posto ugovorenih sredstava koje su Hrvatskoj na raspolaganju iz EU fondova, krajem prošle godine došla do 60 posto, a do kraja ove godine stopa ugovorenosti trebala bi premašiti 85 posto.
„Nastavljamo i s administrativnim rasterećenjem”, kazao je Plenković.
Vlada je u četvrtak prihvatila 314 mjera administrativnog rasterećenja gospodarstva, vrijedne 626,7 milijuna kuna, u području zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, vodnoga gospodarstva, energetike, poljoprivrede, veterinarstva i sigurnosti hrane, pravosuđa, socijalne skrbi, doprinosa, poreza te trošarina.
To je treći takav godišnji plan.
"U prve dvije godine, 2017. i 2018., uspjelo se uštedjeti 1,6 milijardi kuna za gospodarstvo ukidanjem različitih poslovnih procesa i pojednostavljenjem brojnih procedura. Ovaj plan sada je težak 626 milijuna kuna. Dakle, kada se on provede, bit će to više od 2,2 milijarde kuna rasterećenja, odnosno smanjenja parafiskalnih i administrativnih nameta, što je jedan dio naše politike koji se odnosi na gospodarstvo”, istaknuo je Plenković.
A rezimirajući što je Vlada učinila u 2018. godini, Plenković je na početku sjednice Vlade istaknuo recentne mjere, zakone i odluke koje su pridonijele podizanju standarda života građana.
Tako je naveo treću fazu porezne reforme, odnosno daljnje porezno rasterećenje građana i poduzetnika, što je sve je pridonijelo povećanju zaposlenosti, rastu plaća te potrošnje, osobito u predblagdansko vrijeme. A to je, pak, doprinijelo rastu gospodarstva.
Podsjetio je da je Vlada donijela i odluku o povećanju minimalne plaće na 3.750 kuna bruto uz kompenzacijske mjere za poslodavce.
„Mislim da je to dobra i prilagođena mjera, tako da smo na taj način poslali jednu važnu poruku solidarnosti”, ocijenio je premijer.
Kazao je i da su mirovine povećane za 6 posto, a tek je stupila na snagu mirovinska reforma, koja bi sustav trebala učiniti sustav održivim i u daljnjih 20-ak godina, donijeti uštede za državni proračun, a i ispraviti određene nepravde koje bi se dogodile da se taj reformski pothvat nije proveo.
„Također, deblokirali smo s dva zakona koji su stupili na snagu u srpnju preko 50.000 naših sugrađana, a evo stupio je na snagu prije dva dana i zakon o stečaju potrošača, treća mjera koja će dodatno olakšati situaciju za naše sugrađane u blokadi”, rekao je Plenković.
Spomenuo je i obrazovnu reformu, koja se nastavlja, a izrazio je i zadovoljstvo što je potpisan granski kolektivni ugovor u sustavu obrazovanja.
Kazao je i da zadnjim izmjenama o porezu na dodanu vrijednost, kojima je smanjena stopa PDV-a na određene prehrambene proizvode (meso, ribu, voće, povrće, dječje pelene) s 25 na 13 posto, očito da su trgovački lanci, neki već i od 1. prosinca, krenuli u smanjenja cijena namirnica koje su najčešće dio potrošačke košarice, što će biti od koristi za brojne hrvatske obitelji. I smanjenje PDV-a za bezreceptne lijekove imat će pozitivne efekte kod građana, ustvrdio je.
Osvrnuo se i na dvije mjere koje su dio i porezne i demografske politike, a riječ je o neoporezivom dijelu naknade za novorođenče koji se diže s 3.362 na 10 tisuća kuna, kao i dizanje neoporezivog dohotka s 2.500 na 7.500 kuna, kazavši da su se već pokazale uspješnima a da poslodavcima ostavljaju prostor da ih iskoriste na najbolji mogući način.
Podaci, kazao je Plenković, pokazuju da je potonjom mjerom više od 400.000 ljudi dobilo dodatan prihod od te mjere krajem prošle godine, odnosno ukupno gotovo milijardu kuna.
Naveo je i da se nastavlja sa spajanjem 40-ak agencije s javnim ovlastima, što će, kako je rekao, dovesti do daljnjih ušteda i racionalizacije poslovanja.
Akcijskim planom u 2019. gospodarstvo se rasterećuje za 626,7 mln kuna
Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2019., a kako je istaknuo ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, plan sadrži 314 mjera čijom će se provedbom gospodarstvo rasteretiti za dodatnih 626,7 milijuna kuna.
Akcijski plan sadrži mjere s predviđenim rasterećenjima u području zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, vodnoga gospodarstva, energetike, poljoprivrede, veterinarstva i sigurnosti hrane, pravosuđa, socijalne skrbi, doprinosa, poreza, te trošarina. Mjere obuhvaćaju ukidanje administrativnih obveza u cijelosti, smanjenje broja obveznika, učestalosti ispunjenja obveze ili opsega dokumentacije koju poduzetnici trebaju dostaviti prilikom ispunjenja administrativne obveza, digitalizaciju i pojednostavljenje provedbe administrativnih postupaka te ukidanje ili smanjenje iznosa financijske naknade za određenu obvezu.
- Taj plan rađen je u sinergiji državne administracije i realnog sektora, a tijekom utvrđivanja mjera rasterećenja gospodarstva provedena je analiza 939 propisa, odnosno u njima sadržanih 3.076 administrativnih obveza za poduzetnike - istaknuo je Horvat na sjednici Vlade.
Naveo je da je akcijski plan rezultat sustavnog rada na stvaranju boljeg poslovnog okruženja. Cijeli proces započeo je u siječnju 2017. godine, a do sada se realizirao kroz tri godišnja programa mjera za administrativno rasterećenje gospodarstva.
Akcijskim planovima za 2017. i 2018. godinu provedeno je 180 mjera administrativnog rasterećenja procijenjene vrijednosti 1,6 milijardi kuna. Naime, kako je Horvat naveo, u 2017. je provedeno 75 od ukupno 104 predložene mjere rasterećenja, što čini 72 posto mjera procijenjene vrijednosti od preko milijarde kuna ušteda. Kroz akcijski plan za 2018. provedeno je 105 od 142 mjere rasterećenja, ukupne vrijednosti iznad 600 milijuna kuna, što čini 74 posto provedenih mjera i više od 95 posto ukupno planirane vrijednosti rasterećenja.
- Nakon tri godine kumulativne provedbe administrativnih rasterećenja došlo bi se na više od 2,2 milijarde kuna rasterećenja hrvatskih poduzetnika od različitih obveza - istaknuo je Horvat.
Dodao je i kako se sve one mjere koje nisu provedene u 2017. i 2018. namjerava provesti u 2019.
Ovogodišnjim akcijskim planom najviše se planira rasteretiti gospodarstvo kroz mjere u Ministarstvu financija i to u vrijednosti od 230,5 milijuna kuna. Slijede Ministarstvo pravosuđa s planiranim iznosom rasterećenja od gotovo 179 milijuna kuna, potom Ministarstvo zaštite okoliša i energetike gotovo 105 milijuna kuna te Ministarstvo demografije, obitelji, mlade i socijalnu politiku 59,6 milijuna kuna.
U Ministarstvu financija najviše ušteda, od 121,7 milijuna kuna, predlaže se kroz ukidanje dva doprinosa na osnovicu - doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu na radu od 0,7 posto. Znatnija ušteda, od 25,1 milijun kuna, planira se i kroz ukidanje tih doprinosa za osnovicu za samostalno obavljanje djelatnosti, a sve to napravit će se kroz donošenje pravilnika o doprinosima u prvom kvartalu ove godine.
Također, više od 77 milijuna kuna rasterećenja planira se kroz smanjenje dinamike dostave statističkog izvješća Poreznoj upravi (OPZ- STAT-1), koje je sada propisano četiri puta godišnje, na samo jednom godišnje. To se planira kroz donošenje pravilnika o provedbi općeg poreznog zakona u prvom kvartalu ove godine.
U Ministarstvu pravosuđa izmjenama i dopunama zakona o trgovačkim društvima, čije se donošenje planira za treći kvartal ove godine, planira se stvoriti preduvjete za obavljanje radnji elektroničkim putem, čime bi se smanjili troškovi i vrijeme potrebno za upis statusnih promjena u sudski registar. U tom dijelu planirane su najveće uštede, u visini od 146,4 milijuna kuna.
U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike najveće uštede planiraju se u području gospodarenja otpadom, više od 95 milijuna kuna, pri čemu bi se primjerice kroz pojednostavljenje obrasca PL-O za proizvođača otpada rasteretilo gospodarstvo za 22,4 milijuna kuna, a unapređenjem uputa s primjerima kako se vodi obrazac za proizvođače otpada i kroz samo smanjenje broja obveznika vođenja ONTO-P obrasca, gospodarstvo rasteretilo za 25,6 milijuna kuna.
Najveće rasterećenje planirano u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u visinu od 44,6 milijuna kuna planira se kroz ukidanje obveze upisa nekih podataka prilikom vođenja evidencija pružatelja usluga smještaja organiziranog stanovanja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe. (Hina)