"Ovu godinu nebankarski financijski sektor u Hrvatskoj, mirovinski i investicijski fondovi i osiguravateljska društva, može pamtiti po dobrim rezultatima, međutim pred nama je izazovno vrijeme niskih i potencijalno negativnih kamatnih stopa koje mogu tražiti promjene u ulagačkim strategijama", ocijenio je danas 2019. godinu predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigmana na tradicionalnom godišnjem druženju s novinarima.
On je ustvrdio kako su paketom zakona koji su stupili na snagu ove godine liberalizirana ulaganja obveznih mirovinskih fondova, kao i da su značajno relaksirani uvjeti ulaganja u sve oblike imovine. Uvedena je mogućnost ulaganja u infrastrukturne projekte i start-upove te su povećani limiti za pojedinačna ulaganja i ulaganja u dionička društva. Sve to omogućit će, tvrdi Žigman, bolju disperziju ulaganja više od 112 milijardi kuna imovine obveznih mirovinskih fondova.
Prema njegovim riječima, prinosi mirovinskih fondova su značajno porasli ove godine, približili su se rastu od nešto ispod deset posto, zahvaljujući rastu cijene njihove imovine i općenitom stabilnom financijskom okruženju. Obvezni mirovinski fondovi su tako dosegli su 112 milijardi kuna krajem listopada od čega je doprinos neto uplata 36 posto, a doprinos tržišnih kretanja 64 posto. Najveći porast vrijednosti imovine u 2019. odnosi se na rast cijena državnih obveznica koje još uvijek dominiraju u ukupnim ulaganjima. U svijetlu rasta bruto premija društava za osiguranje, ali i niskih prinosa na ulaganje, pred sektorom osiguranja također je izazovno vrijeme, istaknuo je šef Hanfe.
"Društva za osiguranje u 2019. bilježe rast premija kod neživotnih, ali stagnaciju kod životnih osiguranja. Primjećuje se rast zdravstvenog osiguranja te posebno osiguranja kredita uslijed rasta plasmana gotovinskih kredita. Za sada društva dominantno ulažu u državne obveznice i nekretnine, dok su ulaganja u ostalim zemljama EU više usmjerena na investicijske fondove i korporativna izdanja. Prostora za promjene ima jer su društva za osiguranje u Hrvatskoj dovoljno kapitalizirana i znatno nadmašuju regulatorni minimum o održavanju solventnosti", naglasio je Žigman, napominjući kako su ulaganja u nekretnine tri puta veća u toj branši u Hrvatskoj nego u EU.
Govoreći o tržištu kapitala, on je istaknuo kako je u ovoj je godini stupila na snagu nova Uredba o prospektu koja će kroz izmjene Zakona o tržištu kapitala u 2020. donijeti dodatno administrativno rasterećenje izdavateljima te pojednostaviti i pojeftiniti samo izdavanje vrijednosnih papira. Uz to, napomenuo je, očekuju se i prvi izvještaji u skladu s novim Kodeksom korporativnog upravljanja, koji je donesen zajedničkim naporima Hanfe i Zagrebačke burze, a što će dodatno utjecati na povećanje transparentnosti te smanjenje potencijalnih sistemskih rizika u budućnosti. "Kvaliteta objavljivanih informacija uz dodatni nadzor Hanfe te kontinuirane edukacije i radionice za izdavatelje, može dugoročno probuditi veći interes ulagača na tržištu kapitala koje i dalje u odnosu na vodeća i svjetska tržišta premalo sudjeluje u ukupnim financijskim ulaganjima u Hrvatskoj", rekao je Žigman.
Govoreći o povećanju kvalitete regulatornih nadzora kada su u pitanju investicijski fondovi i investicijska društva, najavio je daljnje kontinuirano praćenje distribucije financijskih instrumenata, posebice putem banaka kao najvažnijih kanala prodaje, te praćenje dodatnih poticaja. Pozornije će se pratiti i rizike likvidnosti vezane za poslovanje mirovinskih fondova, s obzirom na sve bliže prve veće isplate iz drugog mirovinskog stupa.