Plan mađarske grupe

OTP pokušava preuzeti Addiko banku, a ako ne uspije, sljedeći cilj je RBA?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.4.2019. u 9:23

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.4.2019. u 9:23

Sandor Csanyi, Chairman and Chief Executive of OTP Bank, speaks during an interview with Reuters in Budapest June 6, 2012. Hungary's most influential commercial banker said on Wednesday he expected the government to start talks with the IMF and EU soon on a loan that should prompt a sharp cut in the country's risk premium, benefiting bank lending and its economy. Picture taken June 6, 2012. To match Interview HUNGARY-OTP/ REUTERS/Laszlo Balogh (HUNGARY - Tags: BUSINESS) - GM1E86711NY01
Laszlo Balogh / REUTERS

Sandor Csanyi

Investicijska grupa Advent, prema neslužbenim informacijama poslovnih medija, u rujnu prošle godine počela je s pripremama prodaje austrijske banke Addiko sa sjedištem u Beču, a naši izvori potvrđuju da je mađarska OTP Grupa zainteresirana, između ostalog, za kupnju hrvatske Addiko banke.

Addiko je nastao iz zdrave imovine nekadašnje austrijske banke Hypo Alpe Adria, koju je nakon bankrota preuzela austrijska država, a Hypova mreža poslovnica na Balkanu prodana je 2014. Adventu i Europskoj banci za obnovu i razvoj. “OTP banka ne može komentirati glasine o akvizicijama. Stalno pratimo prilike na tržištu, a o svim važnim poslovnim odlukama pravodobno obavještavamo medije”, odgovorili su nam na naš upit iz mađarske banke, ne demantirajući, ali ni potvrđujući informacije o tome da su već duboko u pregovorima za kupnju Addiko banke. OPT Grupa je u prosincu formalno završila preuzimanje Splitske banke, nakon čega je OTB banka Hrvatska postala četvrta po veličini, s tržišnim udjelom od oko 11 posto. Prema neslužbenim informacijama, OTP Grupa razmišlja i o preuzimanju hrvatske RBA banke, koja ima blizu osam posto udjela na domaćem bankarskom tržištu, ako ne uspije akvizicija Addiko banke. Naime, kako smo doznali, cilj je OTP Grupe da dođe na drugo mjesto po udjelu na tržištu u Hrvatskoj, a za ispunjenje tog cilja bi, ustvari, bilo bolje kupiti RBA, jer bi tada bila bliže Privrednoj banci Zagreb, koja drži oko 20 posto tržišta. No i u jednom i u drugom slučaju bi, u nastojanju da pretekne PBZ, OTP banka morala kupiti neku manju ili srednju banku ili organskim rastom “napasti” drugu poziciju PBZ-a. U tom kontekstu treba navesti podatak iz nedavne Deloitteove studija o dinamici spajanja i preuzimanja unutar bankarskog sektora u Srednjoj Europi i na Baltiku, a prema kojoj je najaktivniji kupac na tom bankarskom tržištu upravo OTP Grupa. Ona je od 2015. do rujna 2018. pokrenula pet akvizicija, s tim da ih je realizirala četiri, i to u Hrvatskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Mađarskoj, a u Bugarskoj se finišira preuzimanje. “Ove akvizicije u skladu su s deklariranom strategijom širenja OTP Grupe u cilju postizanja većih tržišnih udjela kako bi se unaprijedilo poslovanje ekonomijom razmjera i sinergijskim koristima”, stoji u analizi Deloittea.

Tržište

Kada je riječ o strukturi bankarskog tržišta u Hrvatskoj, u Biltenu o bankama HNB-a iz rujna 2018. navodi se: “Udio imovine dviju vodećih banaka u porastu je od 2007., kada je iznosio 40,9 posto, a na kraju 2017. iznosio je 45,5 posto i zajedno s pokazateljem udjela imovine prvih pet banaka, koji duži niz godina oscilira na razini od oko 75 posto, upućivao je na visoku koncentriranost sustava. S druge strane, Herfindahl-Hirschmanov indeks za imovinu bilježi višegodišnji trend sporog povećavanja, ali je i nadalje niži od 1500 (iznosio je 1473), što se obično ipak smatra obilježjem kompetitivnog tržišta”, stoji u Biltenu, iz čega proizlazi da je Zagrebačka banka imala vodeću poziciju s oko 26 posto tržišnog udjela. No iz takve analize HNB-a jasno je kako kompetitivnost bankarskog tržišta zbog visokog udjela prvih dviju banaka (i prvih pet banaka) već godinama pleše na granici, zbog čega dio analitičara smatra kako u stvari naš bankarski sustav u tom dijelu ima monopolsko-oligopolska obilježja.

Imovina

Novi, privremeni nerevidirani podaci HNB-a za kraj 2018. govore, nadalje, kako su vodeće banke povećale svoj tržišni udjel, pa je tako Zagrebačka banka za godinu dana povećala za 10,8 posto svoju imovinu i s 113,2 milijarde kuna imovine ima na tržištu udjel od 27,34 posto. Druga je PBZ sa 20,05 posto udjela na tržištu i ukupnom imovinom od 83 milijarde kuna (rast od 9,4 posto u godinu dana). Treća je Erste banka s udjelom od 14,83 posto i rastom od 7,39 posto. Četvrto mjesto drži OTP banka s udjelom od 10,19 posto i imovinom od 42,1 milijardu kuna, a na petom je mjestu RBA s udjelom od 7,88 posto. Šesta je Hrvatska poštanska banka s udjelom od 5,13 posto, a Addiko banka je sedma s tržišnim udjelom od 4,44 posto. Addiko banka jedina je od većih banaka imala pad imovine, i to za visokih 13,3 posto (imovina je bila na razini od 18,3 milijarde kuna).

Ako bi, dakle, mađarska OTP Grupa preuzela Addiko banku ili RBA, značilo bi to dodatnu koncentraciju vlasništva unutar prvih pet banaka, koje bi imale više od 80 posto vlasništva bankarskog sustava u Hrvatskoj. U HNB-u se zasad ne žele izjašnjavati o takvim scenarijima, ali će biti zanimljivo vidjeti hoće li centralna banka dati “dopusnicu” za takvo eventualno preuzimanje, upravo zbog povećanja koncentracije vlasništva prvih pet banka. Naravno, osim bankarskog aspekta, u ovom slučaju nije nezanimljiv ni onaj politički - Sándor Csányi predsjednik je Uprave i glavni direktor mađarske OTP Bank i potpredsjednik Odbora direktora MOL-a, prijatelj Viktora Orbána, mađarskog premijera, najbogatiji je Mađar čiju imovinu Forbes procjenjuje na više od milijardu eura, a uz to je i predsjednik Mađarske nogometne federacije, član Izvršnog odbora UEFA-e i zamjenik predsjednika FIFA-e. Mađarski je MOL, podsjetimo, vlasnik 49 posto dionica Ine, a ako bi OTP Grupa postala vlasnik treće ili čak druge po veličini banke u Hrvatskoj, to bi značilo da je naš sjeverni susjed lijepo opasao hrvatski bankarski i energetski sektor. “Spremni smo i prodati Inu ako je hrvatska Vlada želi kupiti. A ako je hrvatska Vlada ne želi ili nije u mogućnosti kupiti, onda smo spremni i dalje surađivati”, rekao je Csányi na konferenciji za novinare OTP banke u povodu preuzimanja Splitske banke u svibnju 2017. Hrvatska i mađarska vlada su u posljednje dvije godine nizom poteza značajno “zatoplile” međusobne odnose, iako još ne vlada idila. Bit će, dakle, prilično zanimljivo promatrati daljnji razvoj hrvatsko-mađarske bankarsko-energetske unije.