Što sve morate znati

Osam odgovora za buduće penzionere: onima koji ostanu u drugom stupu dodatak od 20,25%

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.10.2018. u 11:22

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.10.2018. u 11:22

views of the city of porto in portugal four old people on a bench at the douro river, Image: 8823618, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija starih ljudi i Marko Pavić u krugu

Nakon završetka javnog savjetovanja Vlada je usvojila i u saborsku proceduru uputila “mirovinsku reformu”, a zbog brojnih promjena i “šumova u kanalu” pokušat ćemo dati svojevrsni leksikon najavljenih promjena i ključnih pojmova mirovinskog sustava putem “pitanja i odgovora”.

1. Što je obvezno mirovinsko osiguranje?

Mirovinsko osiguranje se provodi kao obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (u sklopu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prvi stup) i obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (u sklopu obveznih mirovinskih fondova, drugi stup). Od ‘bruto 1’ plaće se na obvezni prvi stup izdvaja 15 posto, a na drugi stup pet posto.

2. Što je dobrovoljno mirovinsko osiguranje?

Mirovinsko osiguranje dobrovoljne naravi kojem pojedinac može i ne mora pristupiti i može izići iz njega kada želi u Hrvatskoj se provodi kao produženo osiguranje nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti u sklopu HZMO-a. Dobrovoljni mirovinski fondovi, pak, djeluju u okviru mirovinskoga sustava kao dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (3. mirovinski stup).

3. Što sve čini mirovina?

Mirovina (starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, privremena invalidska mirovina i obiteljska mirovina) je novčano primanje iz mirovinskog osiguranja; isplaćuje se mjesečno unatrag. Mirovina se plaća iz prvog obveznog stupa (HZMO), drugog obveznog stupa (mirovinski fondovi) i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

4. Zašto su u okviru drugog stupa osnovane tri kategorije?

Mirovinski fondovi se prema članstvu i načelima ulaganja dijele u tri kategorije: A, B i C, koje se međusobno razlikuju po ograničenjima članstva s obzirom na razdoblje do datuma umirovljenja, te investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja. Polazna ideja uvođenja kategorija obveznih mirovinskih fondova jest ta da osiguranici na početku ulaska u mirovinski sustav lakše mogu podnijeti rizičnija ulaganja, za razliku od osiguranika s duljim mirovinskim stažem kojima je sigurnost ulaganja važnija od prinosa. Zbog toga postoje kategorije A, B i C fondova, s tim da su u A kategoriji pretežno dionice (riskantniji portfelj, ali s potencijalno višim prinosima), u B kategoriji podjednako dionice i državne obveznice, a u C kategoriji prvenstveno državne obveznice.

5. Što je Mirex?

Mirex predstavlja mjerilo uspješnosti obveznih mirovinskih fondova, odnosno kretanje prinosa na ulaganje pojedinih obveznih mirovinskih fondova (te u okviru njih prinos određene kategorije fonda, A, B ili C). Te brojke bi svaki budući umirovljenik trebao pratiti i odlučivati o eventualnom prebacivanju u fond koji bolje upravlja svojim ulagačkim portfeljom. Mirex objavljuje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

6. Što je dodatak od 27 posto i na što se on odnosi?

Dodatak od 27 posto na mirovinu iz prvog stupa uveden je prije 10 godina kako bi se povećale mirovine. Od tada je pravo dodatka od 27 posto proširivano na sve veći broj umirovljenika. Prema prethodnom tumačenju Ministarstva rada, pravo na dodatak od 27 posto za prvi stup ne mogu imati i oni koji štede u drugom stupu. No, kako se ispostavilo da će mirovine onih koji štede kombinirano u prvom i drugom stupu, bez dodatka od 27 posto na prvi stup, biti manje nego za one građane koji će primati mirovinu samo iz prvog stupa, uz dodatak od 27 posto, Ministarstvo rada je bilo odlučilo da će omogućiti i onima koji primaju kombiniranu mirovinu primanje dodatka od 27 posto, ali uz uvjet da primaju mirovinu kao da su štedjeli samo u prvom stupu. No, nakon velikih prosvjeda Ministarstvo je u javnu raspravu uputilo prijedlog prema kojem će dodatak od 27 posto primati oni koji se odluče za isplatu mirovine kao da su štedjeli u prvom stupu, a ako se odluče zadržati kombiniranu mirovinu tada će za prvi stup primati dodatak od 20,25 posto.

7. Kada će se povećati dob za starosnu mirovinu sa 65 do 67 godina?

Postupno će se povećavati svake godine za četiri mjeseca, a od 2033. i muškarci i žene idu u mirovinu uz starosnu dob od 67 godina. U punu mirovinu ćete od 2027. moći i sa 61 godinu, ako imate 41 godinu staža.

8. Kada se može ići u prijevremenu starosnu mirovinu?

Prema novom zakonu postupno će se povećavati doba za prijevremenu mirovinu (plus 35 godina staža) za četiri mjeseca godišnje, s tim da trenutno možete u prijevremenu penziju sa 60 godina (plus 35 godina staža), uz umanjenje mirovina za 0,10 posto do 0,34 za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Od 2031. ćete ići u prijevremenu mirovinu sa 62 godine (plus 35 godina staža), s tim da će biti provedeno linearno umanjenje od 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno 4,08 posto po godini do maksimalno 20,4 posto za najviše pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.