Veleposlanik Kazahstana

'Ogromni poslovi čekaju hrvatske tvrtke u Kazahstanu, ako se jave na vrijeme'

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

20.8.2019. u 16:36

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

20.8.2019. u 16:36

Toležan Barlibajev, veleposlanik Republike Kazahstan u Hrvatskoj, diplomirao je povijest u Moskvi. Zanimljivo je da je radio kao radijski i televizijski novinar u Kazahstanu, odakle je dobio posao u tamošnjem ministarstvu vanjskih poslova, najprije u press službi.

Osam godina je radio u administraciji kazahstanskog predsjednika Nazarbajeva, potom je bio savjetnik u veleposlanstvu u Poljskoj i Nizozemskoj. Bio je i pomoćnik ministra vanjskih poslova u vrijeme kada je ministar bio sadašnji predsjednik Tokayev. U Hrvatsku je došao kao otpravnik poslova u kazahstanskom veleposlanstvu, a postao je veleposlanik u srpnju 2017. godine.

Kolika je robna razmjena Kazahstana i Hrvatske ?

- Robna razmjena između Kazahstana i Hrvatske iznosi negdje oko 353 milijuna dolara. Možemo reći da je ostvaren vidljiv pomak jer je prije dvije godine ona iznosila oko 30 milijuna dolara. Hrvatska statistika možda nešto odstupa od tog iznosa jer se ne vodi evidencija gdje naša nafta završava, ali ovo su podaci kojima mi u Kazahstanu raspolažemo.

Kažete da je povijest suradnje između Hrvatske i Kazahstana duga?

- Povijest odnosa naroda Kazahstana i Hrvatske seže u doba Velikog puta svile, duž kojeg su trgovački karavani iz Kine i srednje Azije donosili svilu, vunu, tkanine, nakit i drugu robu u Europu. Najveća povezanost je bila s Dalmacijom. U XIII. stoljeću trgovci Niccolò​ i Maffeo Polo putovali su zemljama jugozapadnog Kazahstana. Niccolin sin, rodom s hrvatskog otoka Korčule, veliki putnik Marko Polo, dobro je proučavao običaje, jezik i tradiciju nomadskih plemena, opisujući ih u svojoj čuvenoj ‘Knjizi o raznolikosti svijeta’.

A u novije vrijeme?

- Hrvatska je, kao dio bivše Jugoslavije, aktivno sudjelovala u razvoju ekonomskih odnosa s Kazahstanskim SSR-om. Tijekom razdoblja industrijske gradnje i razvitka netaknutih zemalja jugoslavenski stručnjaci sudjelovali su u izgradnji industrijskih objekata, škola, bolnica i trgovačkih centara. U Kazahstanu je bila popularna roba široke potrošnje, obuća i odjeća proizvedena u Jugoslaviji. U uvozu su prevladavale sirovine i zalihe, strojevi i oprema.

Kad su Kazahstan i Hrvatska ostvarile nezavisnost, ti kontakti i veze su obnovljeni. U posljednje dvije godine napravljen je veliki, pozitivan pomak u suradnji naše dvije zemlje. Vidljiv je rad veleposlanstva Kazahstana i konzulata u Splitu, a konačno je otvoreno hrvatsko veleposlanstvo u Kazahstanu. Otvorila ga je potpredsjednica Vlade RH Marija Pejčinović Burić u travnju ove godine. Njezin posjet Nursultanu bio je izuzetno uspješan i plodan. Dogovoreno je stvaranje međuvladine komisije za ekonomsku suradnju. Važnu ulogu za razvoj bilateralnih odnosa i u otvaranju veleposlanstva imalo je vodstvo Hrvatske i osobno premijer Andrej Plenković.

Kazahstan je ukinuo vize za hrvatske građane, a Kazahstanci ih sada mogu dobiti u hrvatskom veleposlanstvu umjesto u Moskvi ili Istanbulu, gdje smo prije morali ići po vizu. Naravno da se zbog toga i gubila volja za suradnjom. Nakon toga je i trgovinska razmjena višestruko povećana. Sada imamo u planu organizirati poslovne forume, u čemu značajnu ulogu ima direktor tvrtke Kazakh Invest Ivica Pirić, koja je osnovana u Splitu sa zadaćom gospodarske suradnje i investicija.

Koje hrvatske tvrtke posluju u Kazahstanu?

- U glavnom gradu Nursultanu Montmontaža gradi poslovni centar koji se zove Zagreb. Tu je i Ericsson Nikola Tesla, koja radi za ministarstvo zdravlja s ciljem da svaki Kazahstanac ima elektronsku zdravstvenu iskaznicu. Taj je ugovor vrijedan 25 milijuna eura i provodi se tijekom pet godina. Zagrebačka tvrtka Instrumentaria ima namjeru s jednom kazahstanskom tvrtkom otvoriti pogon za proizvodnju proteza. Za sada ih samo izvozi. Podravkini proizvodi mogu se naći po čitavom Kazahstanu. Tu je i Jadranski galenski laboratorij sa svojim proizvodima. Hrvatske tvrtke sudjelovale su u izgradnji stadiona, teniskih terena i drugih sportskih objekata u Kazahstanu. Vaši stručnjaci i inženjeri su se dobro pozicionirali na našem tržištu. Danas u Kazahstanu posluje oko 30 hrvatskih tvrtki, a mi smo zainteresirani za povećanje tog broja. Osim toga, razvili smo suradnju i na sportskom i kulturnom planu. Ivica Pirić vodi nogometni klub Kaspi iz Aktaua, čiji je trener Grgica Kovač, a ondje igra i napadač Čubrilo. Planiramo otvoriti dosta nogometnih akademija jer je to put za bolju suradnju. U postojećoj akademiji, koja okuplja 450 djece, prvi put su u Hrvatskoj sudjelovala dva kazahstanska kluba.

Prepoznaju li Kazahstanci Hrvatsku kao turističku zemlju?

- Naravno, to je vidljivo otkad je otvoreno veleposlanstvo, otkad se u njemu mogu dobiti vize. U Hrvatskoj je ove godine puno više turista iz Kazahstana. Očekujemo da će sljedeće godine naših turista biti još i više jer će veleposlanstvo Hrvatske u Kazahstanu izdavati vize za turiste i privrednike iz Kazahstana.

Kakva je struktura trgovine između Hrvatske i Kazahstana?

- Nafta i plin čine većinu našeg izvoza. Ostalo je aluminij i nešto prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda. Predstavništvo tvrtke Kazakh Invest, koje vodi Ivica Pirić, ima zadaću unaprijediti gospodarsku suradnju. Suradnja je već napravljena na jednoj zavidnoj razini u sportu. Budući da je prije šest mjeseci potpisan ugovor između Kine i Kazahstana, koji znači da će 65 posto proizvoda koje Kina plasira u Europu ići preko Kazahstana, otvaraju se ogromne mogućnosti suradnje. Tu će trebati puno brodova koji će iz Azerbejdžana i naših luka u Kaspijskom moru prevoziti teret. Zanimljivo je da u Kaspijskom moru ima jako puno brodova koji su izgrađeni u hrvatskim brodogradilištima. Tu situaciju bi mogla iskoristiti hrvatska brodogradilišta i hrvatski brodari. Ina ima veliku mogućnost za ogromne ugovore u Kazahstanu.

Može li taj put uključiti Hrvatsku?

- Nema razloga zbog kojeg već ne bi mogao. Pogotovo jer je kazahstanska vlada uvijek davala prednost gospodarstvu u odnosu na politiku. Od osamostaljenja Kazahstana u našu zemlju je investirano oko 320 milijardi eura. Puno je njemačkih, talijanskih i britanskih tvrtki investiralo ili radi u Kazahstanu. Ta infrastruktura, koja ide iz Kine preko Kazahstana, je veliki mamac za ulagače. Vjerujte da puno toga ovisi o radu veleposlanstava. Sada Hrvatska i Kazahstan imaju jako pozitivno ozračje i to mora polučiti rezultate. Kazahstanske kompanije gledaju Hrvatsku kao zemlju koja ima velike mogućnosti za investicije. Sve se više u kazahstanskim poslovnim krugovima priča o Hrvatskoj kao o vratima za ulazak u zapadnu Europu. Prošle godine je Hrvatska ratificirala sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji između Kazahstana i Europske unije. Sporazum obuhvaća 29 područja kazahstansko-europske suradnje, uključujući sigurnost, gospodarstvo, trgovinu, investicije, financije, zdravstvo i druga područja. Provedba dokumenta dovodi do visokokvalitetnih odnosa s Europskom unijom, vodećim trgovinskim i investicijskim partnerom Kazahstana. Na EU otpada polovina volumena vanjske trgovine i izravnih stranih ulaganja u kazahstansku ekonomiju. Hrvatski parlamentarci također su ratificirali Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju utaje poreza na dohodak između vlada Kazahstana i Hrvatske. Dokument je osmišljen kako bi pomogao u širenju poslovne suradnje dviju zemalja. Bit će potpisan sporazum između vlada Kazahstana i Hrvatske o gospodarskoj suradnji, koji predviđa stvaranje međuvladine komisije i drugih važnih mehanizama za poslovne odnose.

Zaključivanje bilateralnih sporazuma u gospodarskom području zajedno s ratifikacijom Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Kazahstana i EU poslužit će jačanju trenda rasta kazahstansko-hrvatske suradnje.

Nisu li kazahstanski plin i nafta vezani uz Rusiju?

- Mi imamo 7500 kilometara dugu granicu s Rusijom. To je najduža kopnena granica na svijetu, stoga nije iznenađujuće da najveći dio izvoza nafte i plina Kazahstana prolazi kroz Rusiju. Rusija je naš strateški partner. Puno velikih svjetskih tvrtki vezanih uz naftu i plin, znači energetskih tvrtki, radi u Kazahstanu. Ne vidim razloga da Ina ne bude na našem tržištu. Zadnjih godina povezali smo se s Kinom, tako Kina godišnje kupuje oko 11 milijuna tona naše nafte i ta brojka raste iz godine u godinu. Kazahstan ima izuzetnu geostratešku poziciju. Svakoj hrvatskoj kompaniji koja namjerava otvarati proizvodni pogon u Kazahstanu spremni smo pronaći partnera koji bi puno više investirao od hrvatske kompanije. Od hrvatskih tvrtki tražimo znanje i stručnost, a mi bismo osigurali logistiku, infrastrukturu... oslobodili ih 10 godina poreza i još niz drugih pogodnosti. Zadatak Kazakh Investa je pronaći takve tvrtke koje bi bile voljne izići na naše tržište. Primjerice, Podravka radi na kazahstanskom tržištu jako dobro, ali radi preko posrednika. Kad bi otvorila pogon za pakiranje svojih proizvoda u Kazahstanu, to bi joj bio jako veliki iskorak. Trenutačno ima jaku konkurenciju, a neki njezini proizvodi se i kopiraju. Kazahstan ima jako velike pogodnosti za inozemne ulagače. Posjetio sam pogon postirske Sardine i ugodno se iznenadio koliko je njihov pogon moderan i tehnološki opremljen. Očekujem uskoro njihove proizvode na kazahstanskom tržištu. Neke hrvatske tvrtke iz obrambenog sektora održat će prezentacije u Kazahstanu. Stvoren je politički okvir i hrvatske tvrtke mogu raditi velike poslove u Kazahstanu. Stoga pozivam hrvatske partnere na suradnju. Kazahstan je tržište koje se dinamično razvija, s velikim poslovnim mogućnostima.