Socioekonomski je utjecaj vjetroelektrana nepobitan, što je i jedan od zaključaka studije “Economic Effects of Wind Power Plant Deployment on the Croatian Economy” istraživača s Ekonomskog instituta Zagreb Željka Lovrinčevića i Davora Mikulića.
Prema njihovu izračunu, milijun eura uloženih u izgradnju vjetroelektrana generira 345 tisuća eura bruto dodane vrijednosti te stvori 14 novih radnih mjesta. No, utjecaj bi bio veći kad bi Hrvatska imala domaće proizvođače tehnologije.
Prvi motiv
Primjerice, brodogradilišta mogu promijeniti poslovni model, pogotovo ona u problemima, poput Uljanika. Međutim, za to je potrebno pripremiti teren i ukinuti nepotrebne administrativne barijere, upozoravaju stručnjaci.
Ivan Komušanac, analitičar tržišta i tehnologije vjetroelektrana iz neprofitne organizacije WindEurope, smatra da je prvi i glavni motiv za proizvođača da otvori postrojenje za proizvodnju dijelova za vjetroelektrane potencijalno tržište u regiji. Napominje da bi u novom klimatskom akcijskom planu (NCAP) trebalo biti definirano koliko kapaciteta izraženih u megavatima očekujemo od vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora.
- Osim NCAP-a, investitor će gledati i postoji li stabilnost u dodjeljivanju novih kvota. Zakonom o obnovljivim izvorima i visokoučinkovitoj kogeneraciji predviđeni su natječaji, no nažalost, podzakonski akti nisu napravljeni da bi omogućili natječaje. Industrija preferira indikativni kalendar od pet godina, u kojem će okvirno biti predloženo kada će biti natječaj i koliki će biti iznos subvencija - pojašnjava Komušanac.
Dodaje da je stanje u regiji uvijek interesantno, a trenutačno se na Srbiju gleda kao na potencijalnog lidera za vjetroelektrane u jugoistočnoj Europi.
- Već bi nekoliko velikih proizvođača vjetroturbina otvorilo postrojenje u Srbiji ako se predlože optimistični ciljevi za 2030. - otkriva Komušanac, no ne spominje njihova imena.
Dobri primjeri
Posebno ističe potencijal brodogradilišta te kao dobre primjere promjene poslovnog modela navodi ona u Španjolskoj, Poljskoj, Estoniji i Litvi.
- Port of Hull i brodogradilište u Gdansku od spajanja kraja s krajem, slično Uljaniku, počeli su se fokusirati na proizvodnju dijelova za vjetroelektrane te im sad biznis cvate. Vjetroelektrane plaćaju prireze lokalnoj jedinici samouprave. U Margoninu, gradu u Poljskoj od svega šest tisuća ljudi, zahvaljujući prirezu od vjetroelektrana uspjeli su izgraditi nogometni stadion, vrtić, bazene - nabraja Komušanac te još jednom napominje da je jako bitno što će NCAP predvidjeti za vjetroelektrane.