Nacrt nagodbe

Novi Agrokor imat će sjedište u Nizozemskoj: plaćat će manje poreza u RH

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.4.2018. u 8:43

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.4.2018. u 8:43

Goran Mehkek / Boris Kovačev / Hanza Media

Andrej Plenković, logo Agrokora i Fabris Peruško

Članovi Privremenog vjerovničkog vijeća i drugi vjerovnici postigli su i potpisali u utorak načelni sporazum o svim ključnim strukturnim elementima nagodbe. Taj sporazum, prema riječima Fabrisa Peruška, izvanrednog upravitelja Agrokora, predstavlja okvirni temelj za konkretno utvrđivanje teksta nagodbe na temelju prijavljenih tražbina i njihovog pravnog statusa.

Dogovoreni ključni elementi obuhvaćaju korporativnu strukturu nove Agrokor Grupe, tretman i oblik namirenja tražbina vjerovnika nastalih prije otvaranja postupka izvanredne uprave, novi dug nove Agrokor Grupe i njezinu kapitalnu strukturu, poseban dogovor s dobavljačima o namirenju takozvanog graničnog duga te provedbu nagodbe.

Strane tražbine

Posebno je utvrđeno kako je glavni kriterij određivanja iznosa namirenja pojedinih tražbina EPM model (Entity Priority Model) koji je razvijen od međunarodnih institucija i koji predstavlja namiru potraživanja na razini pojedinih kompanija, a ne na razini Agrokor Grupe. Iako se očekivalo da će već prilikom potpisivanja ovog sporazuma o nacrtu nagodbe EPM biti dovršen, na brifingu za novinare rečeno je kako je dogovoreno 90 posto tog modela, a da se radi na još 10 posto. Kada se radi o strukturi novog Agrokora, za potrebe načelnog sporazuma nova društva su nazvana STAK, NizTopCo, NizHoldCo i HrvHoldCo. Matično društvo svih ovisnih i povezanih društava nove Agrokor Grupe (Nove grupe) bit će HrvHoldCo, dioničko društvo sa sjedištem u Hrvatskoj, a vjerovnici su za sjedište nove holding strukture odlučili odabrati Nizozemsku. Odluku vjerovnika je, rečeno je na brifingu s novinarima, odredila činjenica da su većina tražbina vjerovnika Agrokor Grupe tražbine društava u stranom vlasništvu, ali je osim pravne sigurnosti razlog za to i porezno optimiziranje za većinu novih vlasnika. Preko zaklade sa sjedištem u Nizozemskoj, STAK-a, postojeći vjerovnici preuzimaju kontrolu nad Novom grupom, a radi se o posebnom obliku administrativne zaklade osnovane sa svrhom da se odvoji pravno vlasništvo od ekonomskog. STAK će biti formalni vlasnik cijele Nove grupe i 100-postotno će biti u vlasništvu vjerovnika u postupku izvanredne uprave.

Krovno društvo

Prema izračunu izvanredne uprave, pak, 95 posto vlasništva u novom Agrokoru imat će 20 najvećih vjerovnika. NizTopCo je buduće krovno društvo Nove grupe koje se osniva kao nizozemsko društvo s ograničenom odgovornošću, kao i NizHoldCo, koje će najvećim dijelom dizati kredite za refinanciranje roll-up kredita i plaćanje 530 milijuna eura potraživanja koja imaju jaka založna prava. Hrvatski HoldCo holding društvo je koje se osniva kao dioničko društvo sa sjedištem u Hrvatskoj, u potpunom vlasništvu NizHoldCoa. Potrebno je kazati kako će hrvatsko holding društvo na sebe prenijeti sve dioničarske udjele u pojedinim kompanijama Agrokora, a vlasnička će se struktura nizozemske zaklade temeljiti na pretvaranju potraživanja u udjele u vlasništvu. Sukladno nacrtu nagodbe vjerovnika, najveći broj poduzeća koncerna Agrokora bit će insolventna i dionice dotadašnjih dioničara bit će “poništene”.

Svi budući vlasnici kao vlasničke instrumente imat će depozitarne potvrde i konvertibilne obveznice koje se neće moći odvojeno prodavati, a iako je prethodno bilo rečeno da će postojati određeno razdoblje u kojem budući vlasnici neće između sebe moći trgovati zajedničkim vlasničkim instrumentima, na popodnevnom brifingu u Agrokoru novinarima je rečeno kako se od toga odustalo i da će se ipak moći međusobno prodavati u kupovati te udjele. To znači, primjerice, da će Sberbank moći otkupiti udjele nekog obvezničkog fonda i obratno. No, postojat će i međusobni ugovori o tome koja prava imaju ostali vlasnici u trenutku kada drugi vlasnici realiziraju međusobni kupoprodajni ugovor udjela.

Granični dug

Naime, u vlasničke instrumente ugradit će se zaštita od gubitka razmjernog udjela u odlučivanju (anti-dilution right), kao i pravo prodaje pod jednakim uvjetima, kao i većinski imatelj (tagalong right) te pravo većinskih imatelja da u određenim slučajevima obvežu manjinske imatelje na prodaju svojih udjela pod istim uvjetima (drag-along right). Jedan od bitnih dijelova sporazuma jest i dogovor s dobavljačima o graničnom dugu, s time da je određeno da ukupni najviši iznos graničnog duga koji može biti plaćen iznosi 80 milijuna eura u iduće četiri godine, u slučaju da se ostvari operativna godišnja dobit iznad 38 milijuna eura, a ako bude na razini od 38 milijuna, tada će se ukupno isplatiti 71 milijun eura. U slučaju, pak, da ne se ne dođe do te razine dobiti, granični dug se u toj godini neće isplatiti.

Pravo prvenstva na isplatu graničnog duga imat će oni dobavljači (na razdoblje 2018., 2019., 2020. i 2021.) koji su dotad namirili granični dug u najnižem iznosu, a obveza plaćanja graničnog duga sukladno dogovoru bit će ustanovljena na razini operativne kompanije u Nizozemskoj, NizTopCoa. Zanimljivo je i da će retail operativne kompanije Nove Grupe zadržati vjerovnike kao dobavljače pet godina od sklapanja nagodbe s dogovorenom zastupljenošću njihovih proizvoda na policama, kao i to da će Jamnica, Ledo i druge Agrokorove kompanije izgubiti privilegirani položaj u Konzumu i drugim maloprodajnim tvrtkama u Agrokoru u odnosu na “vanjske” dobavljače Konzuma.

Ono što je, na kraju, zanimljivo, jest to da većina uprava najvećih Agrokorovih kompanija još uvijek nije potpisala financijska izvješća za 2017., kao što još nema ni ocjene revizora za ta izvješća, a problem su, navodno, visina knjiženja jamstava koja su Ledo, Jamnica i druge kompanije davale za Agrokorove kredite. To je svakako pitanje koje će u narednim danima doći u fokus rada izvanredne uprave, ali i javnosti. Kao što treba vidjeti hoće li se Adris grupa i Franck pridružiti potpisnicima nagodbe, jer u ponedjeljak to nisu napravili.