Bez presedana

Njemačka središnja banka očekuje najveći padom realnog BDP-a od 1970. godine

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.7.2020. u 14:44

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.7.2020. u 14:44

German Chancellor Angela Merkel talks with an employee as she visits Volkswagen's car factory in Zwickau, eastern Germany, on November 4, 2019 on the occasion of the start of the production of the new Volkswagen electric car, the ID.3 model. - (Photo by RONNY HARTMANN / AFP)
RONNY HARTMANN / AFP

Angela Merkel u Volkswagen tvornici

Njemačko gospodarstvo drugo će tromjesečje u uvjetima pandemije vjerojatno završiti s padom aktivnosti bez presedana, pokazalo je u ponedjeljak izvješće njemačke središnje banke Bundesbank.

Drugo tromjesečje 2020. vjerojatno će rezultirati "najvećim padom realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP)" od 1970. godine, kada je njemački statistički ured Destatis počeo objavljivati tromjesečne serije BDP-a, objavio je Bundesbank u mjesečnom izvješću.

Destatis će u četvrtak objaviti preliminarne podatke o BDP-u u drugom tromjesečju, a ekonomisti očekuju da će pad gospodarstva dosegnuti dvoznamenkaste stope.

U prvom tromjesečju njemačko gospodarstvo palo je za 2,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Najveći pad njemačkog BDP-a na godišnjoj razini - od 7,9 posto, zbio se u drugom tromjesečju 2009., na samom vrhuncu financijske krize.

Bundesbank u najnovijem izvješću ipak ulijeva malo nade, napominjući da je " najniža točka gospodarske aktivnosti vjerojatno dotaknuta već u travnju".

Njemačko gospodarstvo počelo se oporavljati od sredine svibnja kada su polako ukidane ili ublažavane stroge mjere ograničenja koje su vlasti uvele u ožujku radi suzbijanja širenja koronavirusa.

"Očekuje se nastavak gospodarskog oporavka u drugoj polovini godine”, napisali su ekonomisti Bundesbanka, dodajući kako će tome pripomoći državni paket pomoći za gospodarstvo nedavno usvojen u parlamentu.

Njemačka vlada utvrdila je mjere za ovu i iduću godinu u paketu poticaja teškom 130 milijardi eura. One uključujuću smanjenje poreza na dodanu vrijednost (PDV) s 19 na 16 posto, odnosno sa sedam na pet posto za osnovne artikle, a cilj im je potaknuti potrošnju, podsjeća novinska agencija dpa.