Nema masovnih otpuštanja

Njemačka će potrošiti 20 milijardi eura kako bi 2,15 milijuna radnika ostali kod kuće

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

31.3.2020. u 15:52

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

31.3.2020. u 15:52

German Chancellor Angela Merkel talks with an employee as she visits Volkswagen's car factory in Zwickau, eastern Germany, on November 4, 2019 on the occasion of the start of the production of the new Volkswagen electric car, the ID.3 model. - (Photo by RONNY HARTMANN / AFP)
RONNY HARTMANN / AFP

Angela Merkel u Volkswagen tvornici

Kaluza und Schmid, berlinska kompanija koja se bavi organizacijom sajmova, korporativnih team buildinga i ostalih događaja, imala je prilično dobru godinu. Direktor Rüdiger Koch za Bloomberg je ispričao kako su imali toliko popunjen raspored da su morali odbijati poslove. No, krajem veljače situacija se promijenila i njih su počeli odbijati. Preciznije, događaji su se počeli otkazivati i u samo nekoliko dana tvrtka od 80 zaposlenika ostala je bez otprilike 30 projekata vrijednih 1,6 milijuna eura.

Koch je tada napravio nešto što je mnogim poslodavcima diljem svijeta danas nezamislivo – umjesto da je otpustio svoje radnike, poslao ih je doma i nastavio ih plaćati. Taj se poduzetnik, naime, prijavio za državni program Kurzarbeit, odnosno „kratkoročni rad“, koji je Njemačka osmislila još u doba Drugog svjetskog rata. Riječ je o programu osmišljenom za pomoć kompanijama u doba krize s ciljem izbjegavanja masovnih otpuštanja.

- Da nema kratkoročnog rada, morali bi otpustiti više-manje sve naše djelatnike, a sad smo u mogućnosti zadržati njih i njihovo znanje – rekao je Rüdiger Koch.

Kurzarbeit pokriva 60 posto izgubljene plaće, odnosno 67 posto za roditelje. Kompanije i dalje moraju plaćati radnike i onda tražiti „povrat novca“ od vlade. Još nekoliko europskih zemalja, kao što su Francuska, Italija i Nizozemska također imaju programe koji omogućuju pogođenim tvrtkama da iskoriste državni proračun kako bi isplatiti plaće u periodu u kojem imaju slabi ili nikakav prihod.

- Kratkoročni rad omogućava kompanijama da prebole krizu koja nije njihova krivica i da, kada se situacija popravi, ponovno pokrenu poslovanje veoma brzo s istim osobljem – objasnio je Markus Helfen, znanstvenik u području ljudskih resursa s berlinskog Free Universityja, i dodao kako je to „model koji se u prošlosti pokazao veoma uspješnim“.

Tradicionalno je glavni korisnik Kurzarbeita bio sektor proizvodnje, no ovog puta vlada Angele Merkel najviše pomaže uslužnoj industriji koja je posebno teško pogođena koronavirusom zbog zatvaranja svih ugostiteljskih objekata.

Tijekom 2009. i financijske krize ukupno je 1,5 milijuna Nijemaca bilo korisnicima kratkoročnog rada. Ove godine se očekuje da će taj broj iznositi barem 2,15 milijuna ljudi što će Njemačku koštati oko 20 milijardi eura. Otprilike 76.700 kompanija prijavilo se za program samo u jednom tjednu, dok je u proteklih godinu dana taj broj u prosjeku iznosio 600 tvrtki tjedno.

Volkswagen planira 80.000 svojih zaposlenika u Njemačkoj prijaviti za program. Njegov rival Daimler napravit će to za čak 170.000 djelatnika u njemačkim pogonima, a sportski gigant Puma za 1400 zaposlenika.