Nikad manje socijale: Socijalnu pomoć prima 22 posto manje ljudi nego prije krize

Broj korisnika socijalne pomoći, točnije minimalne zajamčene naknade, na povijesno je niskim razinama, a sudeći prema brojkama koje je u srijedu napokon objavilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, broj primatelja socijalne pomoći niži je čak i u odnosu na pretkrizno razdoblje.

Pravo na zajamčenu minimalnu novčanu naknadu u 2018. godini koristilo je ukupno 72.759 osoba, što je čak 22 posto manje nego pretkrizne 2008. godine, a u odnosu na 2003. godinu, posljednju za koju imamo javno dostupne podatke, udio korisnika manji je za čak 40 posto, s obzirom na to da brojke pokazuju smanjenje za gotovo 50 tisuća korisnika. Samo u odnosu na prošlu godinu broj korisnika pao je za visokih 14 posto, pa trenutačno u Hrvatskoj socijalnu pomoć prima manje od 1,8 posto stanovnika, po čemu je Hrvatska pri dnu - ako ne i na samom dnu - država EU

Pad nezaposlenosti

Dio razloga za ovakvo smanjenje nesumnjivo leži u iseljavanju stanovništva, ali većina stručnjaka koje smo kontaktirali uzroke smanjenja broja osoba koje u Hrvatskoj primaju socijalnu pomoć prije svega je detektirala u oporavku gospodarstva, smanjenju stope nezaposlenosti, činjenici da se dio onih koji su primali pomoć uspio zaposliti te time izgubio pravo na naknadu.

- Dominantni faktor ovdje je sigurno oporavak gospodarstva koji je mnogim donedavnim primateljima socijalne pomoći otvorio priliku na tržištu rada. Od ukupnog broja primatelja između 45 i 50 posto čine nezaposlene, ali radno sposobne osobe za koje možemo pretpostaviti kako su pronašle izvor prihoda - smatra Zdenko Babić sa Studijskog centra za socijalni rad zagrebačkoga Pravnog fakulteta. To potvrđuju i službene brojke. Samo u odnosu na 2017. broj korisnika socijalne pomoći iz kategorije “nezaposlen - radno sposoban” sa 40.766 pao je za nešto više od pet tisuća, a statistika posljednjih godina također bilježi pad udjela radno sposobnih osoba u ukupnom broju primatelja, iako tek za nekoliko postotnih bodova.

Babić također upozorava da ulazak primatelja socijalne pomoći na tržište rada ima i širi efekt: s obzirom na to da su u skupinu primatelja i ulazila i djeca nezaposlenih - radno sposobnih osoba, pretpostavka je da se njihovim uključenjem na tržište rada smanjio i broj djece koja primaju pomoć. I to se vidi u službenoj statistici koja lani, u odnosu na 2017. bilježi 3800 manje djece primatelja.

Velik utjecaj na brojke, pored rasta gospodarstva i smanjenja stope nezaposlenosti, svakako su, ističe Zoran Šućur sa Studijskog centra za socijalni rad zagrebačkoga Pravnog fakulteta, imale i zakonske izmjene koje su se dogodile tijekom 2013. , u mandatu SDP-ove ministrice Milanke Opačić, te rigorozne provjere svih primatelja. Tim je zakonom definirano da nezaposlene radno sposobne osobe pravo na socijalnu pomoć mogu ostvarivati najdulje dvije godine, nakon čega novi zahtjev mogu predati tek s protekom od tri mjeseca, a potom su se znatno postrožili i kriteriji za njezino dobivanje.

Između ostaloga, primatelji socijalne pomoći ne smiju imati nikakvu imovinu osim nekretnine u kojoj stanuju, u vlasništvu ne smiju imati automobil, štednju ili ikakve druge prihode, a ako neki prihod i ostvare, za toliko im se onda umanjuje socijalna pomoć.

Strogi uvjeti

Dodatno, sve su radno sposobne osobe primatelji pomoći morali biti prijavljeni na HZZ te aktivno tražiti posao jer bi u suprotnome ostali bez socijalnih prava, a dužni su bili prihvatiti svaku ponudu ili prekvalifikaciju.

- Te su zakonske izmjene za posljedicu imale prilično veliko smanjenje broja korisnika, i to na način da se u sustav uvelo nepravedno defavoriziranje obitelji s djecom, čime je iz statistike automatski otpao dosta velik broj djece korisnika. Taj je zakon sa sobom donio i izmjenu visine iznosa socijalne pomoći, ali i imovinskog cenzusa, što je poprilično utjecalo na cijeli sustav - pojasnio je Šućur i dodao kako se nada i očekuje da će cijeli proces biti ispravljen izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi. Upravo je Šućur, naime, bio jedan od članova radne skupine za izradu novog zakona, no s obzirom na to da su se u sustavu, sa smjenom bivše ministrice Nade Murganić, dogodile tektonske promjene, nejasno je kad bi izmjene zakona mogle iti prihvaćene. Šućur također upozorava i da je posebno upitan iznos pomoći koji danas iznosi 800 kuna, a nije posljedica nekog promišljenog izračuna već je određen na razini diskrecije Vladine odluke.

Indeks plaća

- Ako bismo željeli, kao što bi to bilo logično, razinu zajamčene minimalne naknade uskladiti s potrebama odnosno indeksom plaća, onda bismo se trebali voditi podatkom o pragu siromaštva koji govori koliki je minimalan mjesečni iznos potreban da bi osoba mogla živjeti iznad granice siromaštva - upozorava Šućur.

Ta brojka, prema službenim podacima, iznosi 2339 kuna mjesečno za samca. Kada tu brojku usporedimo s iznosom minimalne mjesečne naknade koja iznosi 800 kuna, jasno je kako trenutna socijalna naknada teško pokriva čak i osnovne potrebe odraslog čovjeka za hranom tijekom jednog mjeseca, a kamoli nešto više do toga.

- Ta bi naknada trebala biti indeksirana odnosno ona bi se trebala mijenjati kako se mijenja indeks cijena i iznos prosječnih plaća. Očekujem da će se novim zakonskim izmjenama taj iznos povećati. Po mom mišljenju, taj bi iznos morao iznositi minimalno 1200 kuna na mjesec, a optimalno bi bilo kad bismo ga podignuli na 1500 kuna - završava Šućur.