Loša situacija

Neretvanska lubenica iz - Albanije!? 'Ili nismo ravnopravni ili netko ne radi svoj posao'

AUTOR:

  • Stanislav Soldo

OBJAVLJENO:

5.7.2020. u 12:01

AUTOR:

  • Stanislav Soldo

OBJAVLJENO:

5.7.2020. u 12:01

Denis Jerković / HANZA MEDIA

Neretvanska lubenica ovog ljeta neće biti slatka ovdašnjim poljoprivrednicima.

Za razliku od proizvođača jagoda koji su u korona-krizi dobro prošli jer nije bilo moguće uvoziti jagode iz Italije i drugih zemalja, proizvođači lubenica koje upravo dozrijevaju na neretvanskim poljima u velikom su problemu. Zbog izostanka turističke sezone i zatvorenih hotela lubenice se teško mogu prodavati, a osim toga na hrvatskim tržnicama su se pojavile i uvozne lubenice lošije kvalitete, ali po nižim cijenama. Nažalost, za sve neretvanske proizvođače lubenica mogao bi se dogoditi crni scenarij, da dozreli plodovi ostanu trunuti na poljima.

- Tek što je krenula berba lubenica u dolini Neretve, pojavili su se problemi za proizvođače. Svjedoci smo posljednjih dana velikog uvoza lubenice s područja EU-a, ali i uvoza lubenice iz Albanije - ističe Šibenskom.hr agronom Željko Bjeliš.

Ponavlja se već godinama poznat scenarij, kada u vrijeme dozrijevanja neretvanske lubenice, ali i lubenice iz drugih krajeva Hrvatske, ona uvozna preplavi domaće tržište. Međutim, primjetna je i još jedna otežavajuća stvar koja posebno ljuti proizvođače lubenica. Naime, određeni trgovci i trgovci-proizvođači miješaju domaću lubenicu s uvoznom, najčešće albanskom, zatim je pakiraju, deklariraju i reklamiraju kao domaću – hrvatski proizvod - pojašnjava Bjeliš, inače predsjednik Udruge Neretvanska mladež, koja okuplja poljoprivrednike doline Neretve.

Denis Jerković / HANZA MEDIA
 

Uzimanje robe na 'otvoreno'

- Još 20. travnja 2020. uputili smo dopis Ministarstvu poljoprivrede, Državnom inspektoratu, Ministarstvu gospodarstva i HGK sa zahtjevom da se otvori prostor domaćim proizvodima, pa tako i lubenici. Rezultati su vidljivi! Nije samo problem s lubenicom. I svi drugi proizvodi imaju otežanu prodaju. Čak se na pojedinim otkupima, roba „uzima na otvoreno“, ne izdaju se otkupni blok i time se krši Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi - naglašava Bjeliš.

U Republiku Hrvatsku, odnosno na prostor EU-a ulazi lubenica pod ceradom, u rinfuzi i na slami. Sjetimo se uvjeta koje su naši proizvođači i izvoznici trebali zadovoljiti da bi voće i povrće ušlo na područje EU-a. Očito je da ili nismo ravnopravni ili netko ne radi svoj posao. Još veći teret proizvođačima je izostanak turističke sezone, pa samim time i smanjena ukupna potrošnja.

Zbog indicija da se uvozna lubenica miješa s hrvatskom lubenicom, a reklamira, deklarira i prodaje kao domaći proizvod, zatražili smo hitan nadzor Državnog inspektorata u tom pogledu, a o svemu obavijestili i Ministarstvo poljoprivrede - naglašava Bjeliš.

Korona-kriza ostavila je utjecaj na sve gospodarske grane, pa tako i na domaću poljoprivrednu proizvodnju, kojoj ni prije, a ni poslije pandemije ne cvjetaju ruže. Pred nama je sezona berbe voća i povrća, u plastenicima dozrijevaju krastavci, paprike, rajčice, na otvorenom počinje berba lubenica. Ali ova berba bit će upamćena kao prva u novijoj hrvatskoj povijesti bez turističke sezone. Prazni hoteli i privatni smještaj nužno određuju potrošnju voća i povrća pa je realno očekivati da domaći poljoprivrednici neće imati kome prodavati svoje proizvode. Unatoč izostanku inozemnih gostiju koji su svakako veliki konzumenti domaćeg voća i povrća, uvoz rajčica, paprika, lubenica se ne smanjuje, dapače, u Hrvatsku pristižu značajne količine svih vrsta poljoprivrednih proizvoda, koji se uvoze po dampinškim cijenama koja uništava domaću proizvodnju.

Sve to jasno ukazuje da treba ograničiti uvoz svih vrsta voća i povrća, poglavito u sezoni berbe. Neretvanski proizvođači se više boje uvoza lubenica po dampinškim cijenama nego korona-krize, ističe agronom Robert Doko, koji pak naglašava da je posebno loše što se domaća i uvozna lubenica miješaju pa se krajnjim kupcima sve nudi pod „neretvansku lubenicu“.

Trenutačna otkupna cijena i uvjeti prodaje nisu obećavajući

- To inspekcijske službe trebaju oštro sankcionirati. Da se krivo ne shvati, uvoz se ne može zabraniti, ali na tržištu treba jasno razgraničiti neretvansku lubenicu od one uvezene iz Albanije. Dakle, na tim lubenicama treba pisati da su iz uvoza - jasan je Doko.

Denis Jerković / HANZA MEDIA

Agronom Robert Doko: Loše je što se domaća i uvozna lubenica miješaju pa se krajnjim kupcima sve nudi pod 'neretvansku lubenicu'

 

Neretvanski proizvođači lubenica u strahu su da neće moći prodati svoje lubenice koje su upravo stigle za berbu i u idućih dvadesetak dana distribuirat će se diljem hrvatskih gradova. U dolini Neretve sadnjom lubenica bavi se pedesetak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Lubenica je zasađena na oko 200 hektara i ove godine očekuje se urod od oko 15 tisuća tona. Riječ je o dobrom urodu i kvaliteti, samo kada bi se lubenice mogle prodati. No, trenutačna otkupna cijena i uvjeti prodaje nisu obećavajući.

- Situacija s lubenicama je loša - govori Neven Mataga. Ljudi nešto moraju saditi jer ne mogu držati zemlju u ledini, ali ove godine rijetki će moći vratiti troškove.

Temperature su iznimno visoke pa treba brati lubenice da ne progore na suncu. Otkupna cijena je ispod svake razine, tko dobije za kilogram 1,30 kuna, sretan je - kaže Mataga.

- Ljudi su se pola godine mučili, od sadnica pa do sadnje i repromaterijala i sada se bore da ostanu na pozitivnoj nuli. Ovo je jedna jako loša godina za proizvođače lubenica.

Veliki ulazni troškovi

U njihovoj proizvodnji iznimno su veliki ulazni troškovi sadnica, gnojiva i drugoga repromaterijala, pa i najmanji poremećaj na tržištu proizvođača može dovesti do bankrota. Lubenica tako ne bi mogla imati manju otkupnu cijenu od 1,8 kuna za kilogram, dok bi na tržnicama i trgovačkim centrima trebala biti oko tri kune. Tako bi bili zadovoljni i proizvođači i krajnji potrošači. Proizvođači bi svoje prodali, a kupci bi dobili kvalitetnu domaću lubenicu, za razliku od aktualne situacije, kada im se po dampinškim cijenama nudi uvozna lubenica iz Albanije, na kojoj pak stoji da je proizvedena u dolini Neretve.

Zanimljivo je da je neretvanska lubenica puna likopena, antioksidansa, koji se upotrebljava i kao eliksir mladosti, jer se pretpostavlja da su lubenice dozrele na slankastom neretvanskom tlu iznimno bogate likopenom, što je svjetski trend u konzumaciji ovoga voća. Međutim, u uvjetima ekonomske krize i lošeg standarda građani gledaju proći što jeftinije pa tako doslovno kupuju uvozno smeće, dok domaće lubenice propadaju na poljima nedaleko od ušća Neretve.