Za lipanj dobre brojke, ali...

Nema više odgode poreza, no ne žele reći što je s minimalcem

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.7.2020. u 14:58

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.7.2020. u 14:58

Zagreb, 121110.
Burza rada u Zvonimirovoj, ljudi u potrazi za poslom ili zaposlenikom.
Na slici: nezaposleni gradjani traze moguce zaposlenje na ponudjenim radnim mjestima. Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajac / CROPIX

Burza rada

Mjere za očuvanje radnih mjesta i ukidanje ograničavanja rada kompanija rezultirale su time, između ostalog, da je od 20. svibnja do 30. lipnja broj nezaposlenih registriranih pri Zavodu za zapošljavanje pao sa 158.394 na 150.651, dok je broj osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje narastao s 1,526.185 na 1,545.215 osiguranika.

Kada je nezaposlenost u pitanju, još uvijek nije “dosegnuta” razina prije početka krize, od 16. ožujka ove godine, kada je u evidenciji HZZ-a bilo 134.717 osoba, ali je pozitivni trend u zadnjih mjesec i pol dana ipak vidljiv.

Dobri trendovi

Međutim, udruga Glas poduzetnika tvrdi da bi tim dobrim trendovima na tržištu rada u srpnju mogao doći kraj, i to zbog toga što je Vlada, kako navode, “ukinula mjeru minimalne plaće te otpisa poreza i doprinosa nakon četiri mjeseca, iako je najavljivala kako će mjere biti aktivne 3+3 mjeseca”.

U Vladi su nam potvrdili da za srpanj više neće važiti mjera odgode ili otpisa poreza i doprinosa, a za mjeru “minimalca” nisu dali izričit odgovor. To bi moglo značiti da u Vladi još razmatraju mogućnost održavanja ili redefiniranja te mjere u odnosu na stanje na tržištu, a udruga Glas poduzetnika odlučila je ih “pritisnuti” da se očituju o tome nekoliko dana prije parlamentarnih izbora. - Poduzetnici su sa strepnjom i nadom iščekivali objavu Vlade o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta, a kada se to napokon dogodilo, dočekao ih je hladan tuš. Na Vladina obećanja poduzetnici su računali dok su pokušavali ponovno pokrenuti svoje poslove i uspijevali sačuvati radna mjesta svojih zaposlenika u prethodnim mjesecima. Ono što nas sada čeka je val otkaza, likvidacija tvrtki, a posljedično moguće i kolaps javnog sektora. Ne možemo dovoljno naglasiti ozbiljnost situacije u kojoj će nas, u sljedećim tjednima, svakog jutra dočekivati scene redova pred Hrvatskim zavodom za zapošljavanje - navodi se u reakciji UGP-a.

Računica

Oni navode da je Hrvatska od Europske unije dobila 8,8 milijardi kuna za “saniranje” prvog vala krize te da je od toga u mjere uloženo 5,6 milijardi kuna.

- Jednostavnom računicom dolazimo do toga da su još 3,2 milijarde kuna na raspolaganju za gospodarstvo iz fondova EU, bez da je Vlada išta trebala uložiti iz proračuna! Ili je taj novac negdje već nestao? Udruga Glas poduzetnika hitno zahtijeva odgovore na ova pitanja i vraćanje mjere minimalne plaće za ugrožene djelatnosti za srpanj i kolovoz - ističe se u zahtjevima Glasu poduzetnika.

U Vladi procjenjuju da će za mjeru skraćivanja radnog vremena do kraja ove godine biti potrebno oko 2,2, pa čak i do tri milijarde kuna.