Ako banke prihvate preporuku HNB-a, građanima više neće naplaćivati naknadu za korištenje bankomata drugih banaka. Time se želi pridonijeti smanjenju rizika od zaraze, pojašnjavaju iz HNB-a, “jer se u tom slučaju građani ne bi koristili udaljenijim bankomatima svoje banke kako bi izbjegli dodane troškove, nego bi mogli odabrati najbliži raspoloživ bankomat”.
Premda je riječ samo o preporuci, prema neslužbenim informacijama iz banaka, njezino poštovanje uopće nije upitno.
“Sigurno je da nijedna banka u ovoj situaciji sebi ne bi dopustila naplatiti takvu uslugu”, kažu u jednoj od banaka.
Oprezni u obećanjima
Međutim, kada je riječ o drugim uslugama, nema dvojbe da će banke biti vrlo oprezne u davanju obećanja. Proteklih dana bile su zasute pozivima klijenata koji žele realizirati odgodu plaćanja, ali banke ih pozivaju na strpljenje jer još definiraju kriterije po kojima će se to realizirati. No, ono što je sigurno, neće svi klijenti moći dobiti poseban status, nego oni koji su dosad uredno vraćali kredit, a sada su im prihodi značajno smanjeni jer su pogođeni krizom zbog koronavirusa.
Iz Erste banke poručuju da se aktivno pripremaju za mjere koje se odnose na tromjesečne moratorije na otplatu kredita za klijente kojima će to biti potrebno.
Konkretniji detalji o samoj provedbi bit će poznati u idućim danima te će banka transparentno obavijestiti javnost i klijente o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju, kažu u toj banci. Pritom dodaju kako će nastaviti kreditnu aktivnost i pratit će “sve kvalitetne i održive projekte, posebice realnog sektora, ali i potrebe građana”.
Jedan od kriterija koje bi banke trebale definirati je, primjerice, iznos pada prihoda, osobnih ili poslovnih, te kako će se on utvrditi. Vrlo je vjerojatno da će slučaju građana banke u idućim mjesecima pratiti njihove platne liste i na temelju toga odlučivati o tome kako će izgledati dodatak ugovoru o kreditu.
Odgode plaćanja i moratoriji na kredite poduzetnicima i građanima banke bi mogli stajati oko 17 milijardi kuna, što će svakako biti izazov za njihove poslovne rezultate.
Rezervacije
Ipak, prema odluci HNB-a, u idućih godinu dana neće morati izdvajati rezervacije u slučaju teškoća s otplatom kredita klijenata koji su dosad bili svrstani u skupini A, a takvih je oko 90 posto. No, osim toga, HNB je bankama naložio i zadržavanje prošlogodišnje dobiti. Sustav bi tako i dalje trebao ostati visoko kapitaliziran (oko 60 milijardi kuna) i izdržati sve izazove koji će se naći pred njim. Dvije vodeće banke, Zagrebačka i PBZ, preinačile su svoje ranije odluke o isplati dividende i o tome obavijestile dioničare putem Zagrebačke burze. Zagrebačka banka lani je ostvarila neto dobit od 1,54 milijarde kuna, a u pozivu za glavnu skupštinu, koja se trebala održati 8. travnja, Uprava je predložila isplatu gotovo cijele dobiti, ali od toga je morala odustati.
Zadržana dobit
Najveću dobit lani je ostvario PBZ, 1,88 milijardi kuna. Sve ostale banke u stanom vlasništvu također će slijediti upute regulatora.
“Iako nije riječ o mjeri koja je nužna za redovno poslovanje banke i zadovoljavanje svih propisanih koeficijenata, svakako je očekivana i razumljiva s obzirom na trenutačnu situaciju”, poručuju iz Raiffeisen banke. Postupit će u skladu s monetarnim mjerama HNB-a i najveći dio neto dobiti ostvarene u 2019. godini rasporediti “u stavke redovnog osnovnog kapitala”, odnosno dioničarima neće biti isplaćena dividenda.
Razmatraju da daju debitne kartice svima
HNB od banaka zatražio da razmotre mogućnost izdavanja debitnih kartica najugroženijim skupinama potrošača, prije svega starijim osobama koje nemaju izdane debitne kartice po računima, kao i potrošačima koji su zbog blokade otvorili zaštićene račune za koje neke banke nisu predvidjele izdavanje debitnih kartica.
Iz HNB-a poručuju kako bi korištenje debitnih kartica omogućilo tim skupinama građana pristup gotovini, kao i informaciju o stanju na računu putem mreže bankomata. Banke su pozvane i da razmotre mogućnosti kojima bi osigurale pristup poslovnicama s minimalnim rizikom zdravstvene ugroze za određene skupine građana, primjerice, izdvojeno vrijeme rada poslovnice za umirovljenike.