Rebrendiranje Rajske

'Naše rajčice uzgajamo prirodnim putem, uz pomoć marljivih ljudi, sunca i 10.000 bumbara'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

15.4.2019. u 12:25

AUTOR:

OBJAVLJENO:

15.4.2019. u 12:25

Zvonimir Belić, direktor Zarja grupa, sada pod imenom Rajska

Zarja grupa, koja je svoje moderne staklenike s rajčicama postavila u Kerestincu pokraj Svete Nedjelje, nakon više od deset godina mijenja ime brenda - od danas se na policama trgovina njezine rajčice mogu pronaći pod imenom Rajska.

Razloga za takav iskorak je nekoliko. Osim što je najveći proizvođač posebnih sorti rajčica u Hrvatskoj, grupa je proširila kapacitete, a s obzirom na specifičnost svoje proizvodnje u kojoj ne koriste pesticide i herbicide te, kako kaže direktor Zvonimir Belić, idiličnog uzgoja, htjeli su stvoriti prepoznatljiv brend.

Zarja grupa, staklenik

 

Ljudi, sunci i bumbari

- Uzgoj u staklenicima zahtijeva gotovo u potpunosti kontrolirane uvjete uzgoja, barem što se tiče klime, klimatskih promjena, uzgojnog supstrata i sortimenta. U staklenicima održavamo biološku ravnotežu, a rajčice od nametnika štitimo biološkom zaštitom koju čine kukci. Rajčice se, dakle, uzgajaju potpuno prirodnim procesom uz pomoć marljivih ljudi, sunca i čak 10.000 bumbara koji oprašuju njihove cvjetove. Kontaktirali smo nagrađivanu brending agenciju Fabular, koja je, u skladu s uvjetima uzgoja, kreirala cjelokupnu priču brenda Rajska - pojašnjava detaljnije razloge rebrendiranja direktor grupe koja godišnje proizvede tri milijuna komada pakirane rajčice.

Dodatni je povod novom imenu bilo je i stopostotno povećanje površine staklenika zahvaljujući sredstvima EU - sa 2,5 na ukupno 5 hektara. Trenutačno su, naime, usred velikog investicijskog ciklusa, vrijednog 3 milijuna eura. Sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj čine 85 posto tog iznosa, a u preostalom ih je dijelu kreditno podržala Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Upravo im je taj projekt omogućio da udvostruče kapacitete i broj zaposlenih na trenutačnih 74, podignu kvalitetu proizvoda i poboljšaju poslovne rezultate.

- Uz maksimalnu iskorištenost kapaciteta, u 2018. su ostvareni prihodi od oko 17 milijuna kuna i neto dobit u visini 1,3 milijuna kuna. Zbog ograničenih kapaciteta izvoz u njima zauzima manji dio te je lani iznosio oko 25 posto - objašnjava Belić dok iznosi brojke iz poslovanja. Svoje cherry i cocktail rajčice prodaje poslovnim partnerima, veletrgovcima i velikim robnim centrima u Hrvatskoj, kao što su Konzum, Plodine, Spar i Kaufland, a u Sloveniji robnim centrima Hofer i Tuš.

Budući ciljevi

Cilj je, dodaje, proširiti se i na druga tržišta, pa i pronaći još radnika. Naime, iako je Zarja grupa udvostručila broj zaposlenih, manjak radne snage i dalje joj je jedan od glavnih problema. Problem im je, kažu, i nosivost grijanih staklenika, što pokušavaju riješiti već 15 godina.

- Nosivost je problem kod pribavljanja građevinskih dozvola jer naši podzakonski akti nisu usklađeni s pravnim standardima EU. Primjerice, kod nas nema koeficijenata koji bi korigirali nosivost grijanih staklenika, pa se tako zahtijeva veća nosivost staklenika nego u Sibiru. Naime, za Hrvatsku je propisana nosivost staklenika 75 kilograma, a za Rusiju, primjerice, 45 - no staklenik nosivosti 75 kilograma ne može se kupiti nigdje na svijetu - napominje Belić, čija je ambicija u ovoj godini, uz širenje, približiti proizvod krajnjim kupcima te ojačati svijest o kvaliteti i zdravstvenim prednostima Zarjinih rajčica.

Rajčica Rajska raste u vrećama s kompostom preko kojih dobiva sve hranjive tvari rastopljene u vodi. U njezinu se uzgoju upotrebljavaju isključivo hranjiva mineralnog tipa koja se u staklenik unose fertirigacijom kroz navodnjavanje - kap po kap. Višak vode otječe, filtrira se i ponovno koristi u zatvorenom sustavu, u kojemu se ništa ne baca. U proizvodnji se koristi biološka zaštita, što znači da se unose prirodni neprijatelji štetnika.

- Biološka zaštita u staklenik se unosi već u prvim tjednima proizvodnje kako bi se dostigla populacija dovoljna za obranu od štetočina. Cilj pritom nije uništiti štetne kukce, nego svesti ih na minimum u pokušaju da stvorimo agronomski ekosustav povoljan za razvoj prirodnih neprijatelja štetočina. Biljke koje su zaražene nekim tipom virusnih ili bakterijskih bolesti odstranjuju se rezanjem te se iznose iz staklenika, a rana se zatim premazuje alkoholom i dezinficira. U takvom sustavu nema potrebe za kemijskom zaštitom bilja te nema straha od zagađenja proizvoda, vode i okolnih tala. Doziranje hranjivih tvari računalno je programirano, kao i provjetravanje, određivanje vlažnosti zraka i temperature u stakleniku, što je tehnološki vrlo zahtjevan i skup posao - pojašnjava Zvonimir Belić, direktor Zarja grupe.

 

Tagovi