Sve smo bolji

Nalet optimizma: Fitch poboljšao izglede za kreditni rejting Hrvatske!

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.7.2018. u 9:45

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.7.2018. u 9:45

Zagreb, 210618. Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Zdravko Maric ministar financija.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / Hanza Media

Zdravko Marić, ministar financija

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na 'BB+', ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne, pri čemu procjenjuje da će Hrvatska i ove godine zabilježiti proračunski višak, pad udjela javnog duga u BDP-u te stabilan rast gospodarstva.

Fitch predviđa da će proračunski višak u 2018. godini dosegnuti 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon viška od 0,8 posto u 2017. godini. To se, poručuje agencija, zahvaljuje predanosti ciljevima potrošnje, smanjenju troškova kamata i snažnom rastu prihoda.

Daljnji pad javnog duga

Fitch u 2019. godini očekuje uravnoteženi proračun, dok hrvatska Vlada planira deficit od 0,4 posto u svom planu konvergencije. Navodi da poruke ministara sugeriraju vjerojatno smanjenje PDV-a, poreza na osobni dohodak ili socijalnih doprinosa u 2019., što je već uključeno u plan konvergencije.

U toj agenciji očekuju da će kombinacija primarnog proračunskog viška, koji procjenjuje na 2,9 posto BDP-a u ovoj godini, niske kamatne stope i zdrav rast gospodarstva pridonijeti nastavku značajnog smanjenja javnog duga.

Prošle je godine udio javnog duga u BDP-u pao za 2,7 postotnih bodova, na 77,5 posto, a Fitch procjenjuje da će ove godine pasti na 73,9, a do kraja 2019. na 71 posto.

Otpornost na krizu u Agrokoru

Fitch, nadalje, navodi da su se hrvatsko gospodarstvo i bankarski sektor pokazali otpornima na financijske probleme u Agrokoru, najvećoj hrvatskoj kompaniji, koja je stavljena pod izvanrednu upravu u travnju 2017., premda još ostaju rizici od pritiska na dolje.

Nagodbu o restrukturiranju Agrokorova duga odobrilo je otprilike 80 posto vjerovnika, navodi agencija, kao i to da su bankarski profiti pogođeni rezervacijama zbog izloženosti Agrokoru, no sektor je ostao profitabilan.

Udio loših kredita pao je na 11,4 posto krajem ožujka, s vrhunca od 17,3 posto krajem 2017., zahvaljujući gospodarskom oporavku i prodaji loših kredita, navodi Fitch.

Agencija podsjeća da je slučaj Agrokor stvorio političke probleme, pa je u svibnju potpredsjednica Vlade Martina Dalić podnijela ostavku zbog sumnji u sukob interesa u vezi pisanja 'Lex Agrokora' i planove restrukturiranja duga.

Koalicijska Vlada predvođena HDZ-om pokazala se otporna od srpnja 2017. godine, unatoč tankoj parlamentarnoj većini od 77 od 151 zastupnika, no strukturne reforme mogle bi biti izazovne i promjene u njezinoj kompoziciji ne mogu se isključiti, smatraju u Fitchu.

Očekuje se rast BDP-a u ovoj godini od 2,6 posto

Fitch navodi da je na kraju 2017. i početku 2018. godine rast gospodarstva, prema sezonski prilagođenim podacima, oštro usporio. To je posljedica usporavanja rasta u EU, visoke baze od početka 2017., Agrokora i slabih javnih investicija

Međutim, navodi agencija, osobna potrošnja i rast investicija ostaju snažni, a posljednji podaci ukazuju na oporavak u drugom tromjesečju 2018.

Fitch u 2018. očekuje stopu rasta hrvatskog gospodarstva od 2,6 posto, a u 2019. od 2,5 posto, zahvaljujući snažnom turizmu, rastu realnih plaća, smanjenju poreza, popustljivoj monetarnoj politici i povećanom izvršenju EU projekta.

Što se viška na tekućem računu tiče, analitičari Fitcha očekuju da će se u razdoblju od 2018. do 2020. godine u prosjeku kretati oko 2 posto BDP-a, nakon 4,3 posto u 2017., zahvaljujući, među ostalim, nastavku rekordnih turističkih rezultata.

Uz to, Fitch očekuje da će se nastaviti stabilnost monetarne i tečajne politike, čime se minimaliziraju rizici po kućanstva, korporativne i državne bilance, koje su visoko eurizirane.

Agencija navodi i to da je Vlada prihvatila strategiju uvođenja eura. Premda nema službenih rokova, premijer Andrej Plenković poručio je da se nada da će Hrvatska ući u europski tečajni mehanizam (ERM II) do 2020., što bi, poručuje Fitch, značilo ulazak u eurozonu u 2023., ako se ispune svi kriteriji i ako se članice eurozone slože.

Mogućnosti povećanja i smanjenja ocjene rejtinga

Fitch navodi i to da bi do povećanja ocjene kreditnog rejtinga moglo doći u slučaju daljnjeg smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, jačanja izgleda za rast gospodarstva i konkurentnosti, te daljnjeg smanjenja vanjske zaduženosti i izloženosti šokovima.

S druge strane, izgledi za rejting mogli bi biti spušteni s pozitivnih na stabilne u slučaju da se ne uspije smanjiti udjel javnog duga u BDP-u, da oslabe izgledi za gospodarski rast te dođe do makroekonomskih neravnoteža.

U posljednjih godinu dana sve tri najvažnije svjetske agencije povećale su ili rejting ili izglede za rejting Hrvatske.

Tako sada Fitch i Standard&Poor's drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody's dva stupnja ispod. Pritom Fitch sada drži izglede pozitivnima, a druge dvije agencije stabilnima.

Z. Marić: Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski rejting zahvaljuje se rezultatima fiskalne politike

Ministar financija Zdravko Marić u petak je ocijenio da se Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski kreditni rejting zahvaljuje ponajprije dobrim performansama na području fiskalne politike i javnih financija te da bi do kraja mandata ove Vlade rejting sigurno mogao biti podignut na investicijsku razinu.

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na 'BB+', ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne.

„Nakon što su početkom godine Hrvatskoj podigli rejting na jednu stepenicu do investicijske razine, s ovim poboljšanjem izgleda za rejting praktički su otvorili prostor za naša realna očekivanja da Hrvatska sigurno može, da treba i da će postići investicijski rejting za mandata ove Vlade. No, neću projicirati u kojem vremenskom horizontu”, kazao je Marić u izjavi za Hinu.

Fitch je još u siječnju ove godine podigao rejting Hrvatske s 'BB' na 'BB+', uz stabilne izglede, a to je bilo prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada Fitch i S&P drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody's dva stupnja ispod. Pritom Fitch sada drži izglede pozitivnima, a druge dvije agencije stabilnima.

Glavni razlozi za poboljšanje izgleda, kako je Marić rekao, već tradicionalno su performanse fiskalne politike i javnih financija.

Fitch, naime, predviđa da će proračunski višak u 2018. godini dosegnuti 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon viška od 0,8 posto u 2017. godini.

U toj agenciji očekuju da će kombinacija primarnog proračunskog viška, koji procjenjuje na 2,9 posto BDP-a u ovoj godini, niske kamatne stope i zdrav rast gospodarstva pridonijeti nastavku značajnog smanjenja javnog duga.

Prošle je godine udio javnog duga u BDP-u pao za 2,7 postotnih bodova, na 77,5 posto, a Fitch procjenjuje da će ove godine biti dodatno smanjen na 73,9 posto, a do kraja 2019. na 71 posto.

„Akceptirano je smanjivanje duga treću godinu zaredom, kao i naši napori i kredibilni projekti koje provodimo te činjenica da dvije godine zaredom, a ja vjerujem i treću, isporučujemo i bolje rezultate od originalno predviđenih”, ustvrdio je Marić.

Kako je napomenuo, evidentno je i da se vanjske neravnoteže smanjuju, prije svega je to vidljivo kod podataka o tekućem računu platne bilance i inozemnog duga.

„Evidentno je da se te neravnoteže ne samo smanjuju, već praktički sada imamo kontinuirani trend ostvarivanja viška na tekućem računu platne bilance te sve skupa s gospodarskim performansama dovodi do toga da su nam podigli izglede kreditnog rejtinga”, naveo je Marić.

Fitch procjenjuje da će tekući račun platne bilance biti u razdoblju 2018-2020. u plusu u prosjeku u visini od 2 posto BDP-a, nakon 4,3 posto u 2017., a neto inozemni dug na 22,2 posto BDP-a.

Kazavši da rejting agencije uvijek navode i razloge zbog kojih bi mogle podići rejting, kao i one zbog kojih bi ih mogle smanjiti, Marić ističe da Vlada gleda samo kako da ga dalje podigne na investicijsku razinu te nastavi ono što je već započeto, ponajprije na području fiskalne politike - dakle čvrstu kontrolu rashoda i smanjivanje javnog duga - te na području strukturnih reformi kako bi se dodatno osnažio gospodarski rast.

Osvrnuvši se na bolje procjene Fitcha u odnosu na Vladine u vezi proračunskog viška, kaže da su procjene Fitcha na tragu onih Europske komisije.

„Došli smo čak i do toga da Europska komisija i kreditne agencije u tom dijelu imaju optimističnije procjene od Vlade. Ne nedostaje nama optimizma i ambicija, međutim zauzimamo nešto konzervativnijih pristup u planiranju, ponukani višegodišnjim hrvatskim iskustvom kod prijašnjih vlada, kada je kredibilitet projekcija bio jedan od kamena spoticanja”, rekao je.

Na upit očekuje li i ove godine bolji proračunski rezultat, kazao je da će Vlada učiniti sve „da budemo i bolji od originalnih predviđanja”.

„Nakon pola godine, i prihodna i rashodna strana proračuna daju nam razloga za optimizam da bi i ovu godinu mogli isporučiti bolje rezultate od očekivanja, no još je prerano za zaključke, jer pred nama je druga polovina godine, pri čemu imamo velika očekivanja od turističke sezone i nekih drugih gospodarskih sektora”, ističe Marić.

Osvrnuvši se na najnovije podatke o maloprodaji, Marić je naveo da prate sve visokofrekventne pokazatelje, poput industrije proizvodnje, građevinarstva, pa tako i trgovinu na malo.

„Današnji podaci sugeriraju da imamo kontinuirani trend rasta već 45 mjeseci. Vlada je što se tiče podizanja raspoloživog dohotka, stimuliranja potrošnje građana i općenito utjecaja na povećanje njihova standarda krenula već u prvim krugom porezne reforme. Ta reforma ima pozitivne implikacije na potrošnju, vidimo to u proračunu u kojem osobna potrošnja ima značajni ponder u njegovu ostvarenju, poglavito poreza na dodanu vrijednost”, zaključio je Marić.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je, naime, u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u svibnju porasla za 7,9 posto u odnosu na svibanj prošle godine.

To je najveći skok prometa u maloprodaji od kolovoza 2007. godine, kada je porastao 10,5 posto. Rast potrošnje 45 mjeseci zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke.