Nakon mirovine na posao: 'Radim jer ne mogu normalno živjeti'

– Odradila sam uvjete do pune mirovine i prihvatila sam, nakon toga, kao umirovljenica raditi četiri sata u privatnoj poliklinici. Financijski aspekt je u drugom planu. Ne tjera me nužda, nego želja da ostanem aktivna uz osjećaj da sam sposobna za posao u kojemu mogu još dosta dati.

Meni je ovo nastavak normalnog života, s time da mi je sada lagodnije nego prije jer imam više slobodnog vremena, a još uvijek radim. To je jedan lijepi prijelaz prema pravoj mirovini. Preporučila bih to svakome tko može – kaže Slobodnoj Dalmaciji poznata splitska liječnica, ne želeći se javno eksponirati.

Motivi novozaposlene umirovljenice u jednom maloprodajnom trgovačkom lancu ponešto su drugačiji. Nije, kaže, od onih što su jedva dočekali mirovinu da se riješe obveze svakodnevnog odlaska na posao. Osjeća se zdravom i sposobnom pa zašto ne bi radila ako se pruža prilika. Ali, to nije sve...

– Nakon 34 godine staža u trgovini zaslužila sam jedva 2000 kuna, a to nije bilo dovoljno za normalan život. Sad radim, plaća stiže, a mirovina ide. Lakše se živi. Do kada? Koliko me budu trebali i koliko ja budem sposobna – kaže trgovkinja, koja također inzistira na anonimnosti.

Tabu tema?!

Priča o umirovljenicima koji rade, u Hrvatskoj kao da je tabu tema. Do javnosti dopiru brojke i statistički podaci, ali o novom trendu nerado govore i poslodavci i zaposlenici. Svima je nekako nelagodno, valjda zbog činjenice da većina ljudi koji opet rade od mirovine ne može živjeti, pa u mirovini rade – da bi živjeli.

Nakon što je, od početka godine, mirovinska reforma donijela mogućnost zapošljavanja svih umirovljenika – bilo korisnika starosne ili prijevremene mirovine, na četiri sata dnevno, bez gubitka prava na mirovinu – prvi je "Spar" oglasio zapošljavanje umirovljenika za posao prodavača-blagajnika. Nudili su ugovor o radu na pola radnog vremena, plaćeni prijevoz, fleksibilno radno vrijeme... Odziv nije izostao.

Koliko se umirovljenika, kojih godina i odakle javilo za posao, međutim, u toj tvrtki ne žele otkriti. Nisu niti skloni dopustiti umirovljenicima koje su zaposlili da javno govore o motivima i iskustvima nakon povratka na tržište rada. I nisu usamljeni u tome, prije se može reći da je to pravilo.

Istraživanje koje je prije nekoliko godina provela Europska komisija pokazalo je da na razini EU-a radi svaki šesti umirovljenik, dok je u Hrvatskoj nakon odlaska u mirovinu nastavljao raditi tek svaki 13. umirovljenik. U EU-u radi više od šest milijuna ljudi starijih od 65 godina, a većina, njih preko 60 posto, rade jer žele biti korisni i aktivni.

U Hrvatskoj većina umirovljenika želi raditi kako bi popravila malu mirovinu, pokazala je anketa provedena uoči podnošenja prijedloga Vladi da se umirovljenicima omogući rad bez oduzimanja mirovine. Time je Sindikat umirovljenika Hrvatske htio izvući umirovljenike iz zone rada na crno, objasnila je predsjednica tog sindikata Jasna Petrović.

Od siječnja ove godine broj zaposlenih umirovljenika eksplodirao je te se u tri mjeseca gotovo udvostručio broj zaposlenih na četiri sata dnevno u odnosu na kraj 2018. godine – s 5138 na gotovo 9000 do kraja ožujka.

Povlaštene skupine

Sada se slobodno mogu zaposliti i neke povlaštene skupine umirovljenika pa se prema podacima iz Zavoda za mirovinsko osiguranje prvi put legalno zaposlilo 248 umirovljenih branitelja i 533 nekadašnje djelatne vojne osobe.

Sijede glave traže se u gotovo svim djelatnostima i gotovo svim pozicijama – od liječnika, farmaceuta, kuhara, menadžera, građevinara, zaštitara, profesora, vozača, trgovačkih putnika, inženjera... Prema nekim stručnim procjenama, u sljedeću godinu dana umirovljenici će činiti oko dva posto radne snage.

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja smatra da će, u ovoj godini, broj zaposlenih umirovljenika biti oko 20.000.

Istraživačica Ekonomskog instituta Zagreb Marina Tkalec upozorava, međutim, da se nastavak potražnje za radnicima, posebno u uslužnim djelatnostima, ponajviše ugostiteljstvu, neće moći pokriti zapošljavanjem osoba koje su zagazile u sedmo desetljeće.

Događa se, naime, pad potražnje za radom na istoku Hrvatske i rast u Zagrebu i na Jadranu pa ako se uzme u obzir da umirovljenici nisu mobilna skupina, teško će moći zadovoljiti apetite tržišta - ističe Tkalec.

No, bez obzira na sve nedostatke, broj zaposlenih u mirovini iz dana u dan raste, a Sindikat umirovljenika najavljuje da će ustrajati na inicijativi da se umirovljenicima omogući i puno radno vrijeme, uz zadržavanje polovice mirovine jer ima dosta onih koji to žele.