Hrvatski apsurd

Nejednaka pravila: Umirovljeni profesor može biti prodavač ili čistač, ali ne i predavač

'Rekla sam im da je to sramotan odgovor i da je to diskriminacija, jer mogu sve drugo raditi'
Ilustracija
 Profimedia, ImageSource

Unatoč novom zakon o radu koji umirovljenicima i nakon 65. godine života omogućava četverosatni rad, čini se kako se taj zakon ipak ne odnosi na sva zanimanja. Tako se na svoje staro radno mjesto ne mogu vratiti nastavnici i profesori, ali zato mogu raditi kao prodavači, čistači ili pak menadžeri.

U jednom takvom problemu našla se i umirovljena profesorica riječke Srednje škole za elektrotehniku i strojarstvo koja je željela iskoristiti svoje zakonsko pravi i vratiti se za katedru na pola radnog vremena. No, Ministarstvo znanosti i obrazovanja joj to ne odobrava, piše Glas Istre.

Naime, Odredbom članka 112. Zakona o odgoju i obrazovanju učiteljima i nastavnicima ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su stekli 65 godina i 15 godina mirovinskog staža, a Ministarstvo se toga slijepo drži.

- To je čista diskriminacija. Mogu biti prodavačica, čistačica, menadžer ili što god poželim, ali ne mogu raditi ono što sam radila 42 godine. Ja sam inženjer elektrotehnike i 16 sam godina predavala u Tuzli, a potom 26 i pol godina u Rijeci – objasnila je umirovljena profesorica.

Zajedno s još dvoje kolega od svibnja ove godine u želji da se vrate na svoja, i dalje ne popunjena radna mjesta, dopisuju se s ministarstvom koje im uporno tvrdi kako je Zakon o odgoju i obrazovanju iznad Zakona o radu te da ne možemo raditi.

- Rekla sam im da je to sramotan odgovor i da je to diskriminacija, jer mogu sve drugo raditi. To je čisto nerazumijevanje problema od strane resornog ministarstva - priča profesorica elektrotehnike.

Reagirali i ravnatelji

Ravnatelji strukovnih škola upozoravaju pak kako se radi o problemu koji će tek eskalirati odlaskom trenutnog kadra u mirovinu. Prema njihovom mišljenju, mladi ljudi za početničku plaću od 5 tisuća kuna i obavezno završavanje dopunskog pedagoško obrazovanje te polaganje državnog ispita neće htjeti doći u školu.

Dogodit će se, tvrde, da će u strukovnim školama stručne predmete predavati nestručan kadar, što je neodrživo. Međutim, Ministarstvo znanosti i obrazovanja tvrdi da redovito prati potrebe srednjih strukovnih škola za zapošljavanjem nastavnika osobito strukovnih predmeta te poduzima kratkoročne i dugoročne mjere da bi se osiguralo zapošljavanje stručnih osoba na radnim mjestima u srednjim strukovnim školama.

Tako odgovaraju da su kratkoročne mjere poboljšanje materijalnog položaja nastavnika kroz Pravilnik o nagrađivanju učitelja, da rade na poticanju zapošljavanja nastavnika u brdsko-planinskim i otočkim područjima, a kratkoročno rješenje problema vide i u unapređenju suradnje gospodarskih subjekata i srednjih strukovnih škola kroz uvođenje sustava dualnog obrazovanja kojim se omogućava uvođenje mentora učenika kod poslodavaca u odgojno-obrazovni proces.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 22:02