Japanska vlada uputila je parlamentu paket zakona kojim se olabavljuju ograničenja za ulazak stranaca na tamošnje tržište rada, koje se smatra jednim od najzatvorenijih na svijetu. Dok se rad stranih studenata i pripravnika u Japanu uglavnom tolerira, zapošljavanje radnika iz inozemstva japanskim je tvrtkama iznimno otežano.
- Program za strane radnike koji želimo uvesti isključivo je za industrije u kojima postoji stvarna potreba za radnicima - poručio je premijer Shinzo Abe parlamentarcima, izrazivši uvjerenje da uvoz radnika ne mijenja osnove državne imigracijske politike, za što su neke oporbene stanke vladu već optužile.
Abe se nije libio odgovoriti na pitanje zastupnika kako će se doseljenici uklopiti u japansko društvo.
- Mislim da strancima ne bi trebali nametati naše vrijednosti, nego stvoriti okruženje za suživot svih - ustvrdio je premijer, čiji kabinet trenutačno ne raspolaže procjenama koliko bi radnika iz inozemstva trebale primiti japanske tvrtke.
Pola milijuna stranaca
Kao glavne sektore za ulazak stranaca na japansko tržište rada ministar pravosuđa Takashi Yamashita je naveo poljoprivredu, usluge i građevinarstvo.
- Radi se o ukupno 14 gospodarskih grana - dodao je Yamashita, najavivši skorašnje vladino definiranje brojki o uvozu radnika po svakoj od industrija. Dio japanskih medija već spekulira da je poljoprivredi, sektoru usluga i građevinarstvu potrebno najmanje 500 tisuća uvoznih radnika.
U Japanu se trenutačno nalazi milijun i 280 tisuća stranih radnika, što znači da bi se njihov broj u kratkom roku, ako su procjene medija točne, povećao za 40 posto. No, kada bi se to i ostvarilo, udio stranaca u japanskoj radnoj snazi od 65 milijuna ljudi i dalje ne bi prešao tri posto.
Dok kritike Abeova plana stižu iz njegove Liberalno-demokratske stranke, opozicijska Demokratska stranka za ljude podržava premijera i nudi dodatna rješenja koja bi stranim radnicima olakšala ulazak i boravak u zemlji. Među ostalim, Demokratska stranka za ljude smatra da bi strancima koji nađu poslodavca u Japanu, kao i članovima njihovih obitelji, odmah trebalo izdati trogodišnju dozvolu boravka uz fleksibilno produljenje nakon toga.
Dodatni status
Vladin prijedlog, s druge strane, predviđa uskraćivanje prava strancima da nakon prihvaćanja posla odmah dovedu obitelj. Abeov kabinet spustio bi rampu za dolazak obitelji samo u slučaju visokokvalificiranih radnika koji znaju japanski. Ostali bi obitelji mogli dovesti tek nakon pet godina.
Liberalizacija japanskog tržišta rada za strance sastoji se od uvođenja dvaju dodatnih statusa koje radnik izvan Japana može dobiti nađe li poslodavca u toj zemlji, kao i u lakšem dobivanju tih statusa.
Dio oporbe najavio je da će u parlamentu blokirati paket zakona za lakši ulazak stranaca na japansko tržište rada jer je u suprotnosti s imigracijskom politikom države. Zagovornici popuštanja strogih imigracijskih pravila s druge, pak, strane upozoravaju da se strane studente i radnike pripravnike, u nedostatku prave pravne zaštite, izrabljuje i prisiljava na rad i od 14 sati dnevno, uključujući i vikende.