Najviše državnih minimalaca primat će trgovci, a nakon njih ugostitelji

Do utorka, posljednjeg dana zaprimanja prijava za isplatu pomoći za ožujak u iznosu od 3250 kuna neto plus doprinosi, Hrvatski zavod za zapošljavanje primio je 95.625 zahtjeva poduzetnika za ukupno 562.839 radnika, prema podacima Ministarstva rada, uz napomenu da možda još dođe nekoliko desetaka zahtjeva poštom.

Sudeći prema tim brojevima, država će u prvom krugu za oko 563 tisuće zaposlenih isplatiti 2,66 milijardi kuna jer s doprinosima za zdravstvo i mirovinski sustav ukupna subvencija za ožujak po zaposlenom iznosi 4732,82 kune.

Online zahtjevi

Ako poduzetnici isti broj radnika budu prijavljivali za travanj i svibanj, kada će bruto subvencija iznositi 5460 kuna, tada će ukupni proračunski trošak za ovu mjeru za ožujak, travanj i svibanj iznositi ukupno 8,3 milijarde kuna, dok je Vladin plan bio 8,5 milijardi kuna.

Od Ministarstva rada dobili smo analizu provedenu nad 71.083 poduzeća koja su predala zahtjev putem web sustava, kao i dio od 22.335 tvrtki koje su zahtjev predale na šalterima HZZ-a, a prema kojoj se od ukupnog broja zahtjeva 36,18 posto odnosi na tvrtke za koje je Stožer civilne zaštite RH donio odluku o zabrani rada, a 62,82 posto se odnosi na zahtjeve tvrtki koje su posredno pogođene krizom. Jednako tako u tvrtkama kojima je zabranjen rad, a koje su podnijele zahtjev, ima 36,31 posto radnika koji će dobiti subvenciju države, dok 63,69 posto zaposlenih radi u poduzećima koja su posredno pogođena gospodarskim nevoljama i kojima je prihod pao više od 20 posto.

Po djelatnostima

Pritom je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zahtjev podnijelo 1719 poduzeća koja zapošljavaju 10.206 radnika, u rudarstvu i vađenju 68 tvrtki sa 754 zaposlena, prerađivačkoj industriji 4675 tvrtki s 88.594 zaposlena, opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom 176 tvrtki s 968 radnika, opskrbi vodom 144 kompanije s 2114 zaposlenih, građevinarstvu 5821 tvrtka s 41.398 zaposlenih, trgovini na veliko i malo 11.323 tvrtke s 88.708 radnika, prijevozu i skladištenju 3785 tvrtki s 23.296 radnika, djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane 9364 tvrtke sa 60.204 zaposlena, informacijama i komunikacijama 1750 tvrtki s 2872 radnika, poslovanju nekretninama 831 tvrtka s 4332 zaposlena, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 5895 tvrtki s 19.346 radnika, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 2217 tvrtki s 14.516 zaposlenih, javnoj upravi i obrani 35 tvrtki s 98 radnika, obrazovanju 990 tvrtki s 5690 zaposlenih, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1565 poduzeća s 8199 zaposlenih, umjetnosti, zabavi i rekreaciji 1623 tvrtke s 10.888 radnika, ostalim uslužnim djelatnostima 18.246 tvrtki s 54.464 radnika, djelatnosti kućanstava kao poslodavca 77 tvrtki sa 143 zaposlena te u djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela četiri tvrtke s pet zaposlenih.

Najmanje s juga

Kada se gleda po županijama, prednjači Grad Zagreb sa 17.753 poduzeća koja su podnijela zahtjev za 131.828 radnika, potom slijedi Zagrebačka županija s 14.166 tvrtki i 83.267 zaposlenih, Splitsko-dalmatinska županija s 8968 tvrtki i 40.359 zaposlenih, Primorsko-goranska županija s 11.396 tvrtki i 29.477 zaposlenih, Istarska županija s 5685 tvrtki i 25.844 radnika, Varaždinska županija s 2342 tvrtke i 22.012 radnika, Osječko-baranjska s 4567 tvrtki i 16.044 radnika te Dubrovačko-neretvanska županija s 3362 tvrtke i 10.539 zaposlenih.