Duboka kriza u kojoj grca južnoafrička nacionalna energetska kompanija Eskom samo je odraz teškog stanja u kojem se nalazi Južnoafrička Republika (JAR) kao država u cjelini, izvještava Bloomberg. Od ranih 2000. godina kad je JAR bio na svom vrhuncu s godišnjim rastom gospodarstva od pet posto, ova je država na samom jugu Afrike prošla kroz dvije recesije, državni se dug utrostručio, a gotovo na dnevnoj bazi otkrivaju se slučajevi dobro ukorijenjene državne korupcije.
Eskom, koji pruža, ili bi trebao pružati, električnu energiju za 95 posto JAR-ova stanovništva, je samo najdramatičniji primjer toga. Naime, kompanija ne uspijeva zadovoljiti potražnju za električnom energijom pa se stanovništvo suočava s čestim nestancima struje. Problem seže do takvih razmjera da je, prema pisanju The Economista, najviše preuzimana mobilna aplikacija u JAR-u ona koja korisnicima dostavlja rasporede, upozorenja i prognoze, ne o tome kada će pasti kiša, nego kada će ostati bez struje.
Na samom rubu kolapsa, ta je kompanija uspjela osigurati Vladinu novčanu injekciju od 69 milijardi randa (4,9 milijardi dolara, odnosno više od 32 milijarde kuna), kako bi sanirali dugove, međutim ni to možda neće biti dovoljno. Naime, kompanija je ciljala na 100 milijardi randa.
- Južnoafrikanci će to plaćati generacijama - kazao je za Bloomberg Collin Coleman, izvršni direktor Goldman Sachs Grupacije za Subsaharsku Afriku.
Vlada je, tvrdeći da je opstanak Eskoma ključan za održavanje JAR-ove ekonomije na životu, osim rekordno visoke novčane pomoći, kompaniju razdijelila na tri manje jedinice, nastojeći tako smanjiti troškove.
Silovit je pad Eskoma koji je 2001. godine, na dodjeli nagrada za energetske kompanije Financial Times Global, proglašen kompanijom godine, a za svako od njegovih 78 postrojenja smatralo se da dobro posluju. No, već 2005. godine, JAR-u je manjkalo električne energije, budući da je tadašnja vlada krivo procijenila nacionalnu potražnju za strujom i zamarila nužno unaprjeđivanje infrastrukture.
Bivši predsjednik JAR-a, Jacob Zuma, koji se lani nakon velikog stranačkog pritiska povukao s dužnosti, i koji je državom vladao od 2009. godine, trenutno je pod istragom zbog sumnje na korupciju. Eskom je u samom epicentru tih istraga, budući da su, uz pomoć Zuminih saveznika, iz kompanije izvučene milijarde randa i to iz fondova poreznih obveznika. Bivši predsjednik, ipak, poriče svaku odgovornost.
- Eskom simbolizira ono gdje se Južnoafrička Republika danas nalazi. Tu je puno potencijala koji se nije dobro iskoristio zbog krivih odluka i pogrešnih upravljačkih poteza - smatra Roland Henwood, profesor politologije na Sveučilištu Pretoria.
Nacionalna energetska kompanija najveći je financijski uteg za JAR, ali nažalost nikako ne i jedini. Državna aviokompanija South African Airways, proizvođač oružja Denel SOC, kao i nacionalna televizija u teškim su poslovnim situacijama te i njima treba vladina injekcija i spašavanje. Državne financije nisu ništa bolja priča. Kreditni rejting JAR-a međunarodne su agencije smanjivale nekoliko puta, da bi ga konačno proglasili "junkom".
Četvrta južnoafrička banka po veličini, Nedbank, procjenjuje da su korupcija te loša administracija i politika državni BDP koštale 470 milijardi randa (skoro 220 milijardi kuna) i to samo u razdoblju od početka Zuminog drugog predsjedničkog mandata u svibnju 2014. godine do veljače prošle godine, kada je odstupio s pozicije.
Teret oporavka gospodarstva JAR-a pao je tako na leđa Zuminog nasljednika, Cyrila Ramaphosa. On je smijenio staru upravu i menadžment u Eskomu te postavio nove ljude, u potrazi je za novim investicijama od 100 milijardi dolara kako bi pokušao spasiti posrnulog energetskog diva, a okomio se i na korupciju. No, čak ako i uspije, oporavak će potrajati godinama.
Državne institucije toliko su oštećene, a korupcija toliko duboko ukorijenjena, da bi preokret mogao biti neuhvatljiv, pesimističan je profesor politologije Andre Duvenhage sa Sveučilišta u Potchefstroomu.