Tržišni pritisci

Na obranu kune HNB u tjedan dana potrošio 1,6 milijardi eura

Četvrta devizna intervencija središnje banke u samo tjedan dana
Hrvatska narodna banka (HNB)
 Darko Tomas / CROPIX

Pojačana potražnja za devizama i pritisak na kunu nastavljeni su i početkom ovog tjedna pa je središnja banka intervenirala na deviznom tržištu i po četvrti put u proteklom tjednu.

Nakon što je tržišni tečaj dosegnuo 7,61 kunu za euro, HNB je bankama jučer prodala još 411 milijuna eura, po srednjem tečaju od 7,576 kuna za euro (u petak je završio na razini od 7,569). Tako je u protekle četiri intervencije HNB potrošio više od 1,6 milijardi eura međunarodnih pričuva, ali potražnja za devizama, prema svemu sudeći, nije iscrpljena.

Ovisi o sezoni

Iako ne postoji definirana granica na kojoj HNB brani tečaj, ono što je sigurno, ne želi dopustiti nagle promjene, niti stvarati nepotrebnu psihozu i s tim u vezi. Međutim, kako je izgledno da će izostati devizni priljevi u turističkoj predsezoni, a neizvjesno je i kakva će biti sama špica sezone, akteri na tržištu strahuju i pitaju se kakva će biti ponuda deviza. Brojnim institucijama i poduzećima koji su pojačali potražnju za devizama, kako se čini, pridružili su se i pojedini građani. Nastojeći stvoriti potrebne zalihe za nesigurna vremena, preplašeni građani nisu samo obilazili trgovine, nego su neki povlačili i deviznu štednju iz banaka.

Iako procjenjuju da bi sljedećih mjeseci tečaj mogao otići do razine od 7,7 kuna euro, analitičari su posve sigurni da središnja banka ima sasvim dovoljno sredstva i iskustva u kontroliranju tečaja.

Tako u RBA ističu da ne isključuju mogućnost novih deviznih intervencija, ali “središnja će banka neupitno ostati dosljedna u politici održavanja stabilnosti nominalnog tečaja kune prema euru, smatrajući ga ključnim preduvjetom za očuvanje financijske stabilnosti”. Potraje li kriza s koronavirusom oko tri mjeseca, kako se trenutačno procjenjuje, analitičari vjeruju da bi se glavna sezona ipak mogla spasiti, s obzirom da je Hrvatska uglavnom autodestinacija, a to znači da bi se u drugoj polovici godine mogli oporaviti i devizni prihodi.

Budući da je zahvaljujući deviznim intervencijama HNB iz bankarskog sustava istodobno povukao i znatan iznos kuna (oko 12,2 milijarde kuna), bankama je omogućeno da potrebnu likvidnost namire uz pomoć drugih instrumenata.

Održane su strukturna i redovna operacija na otvorenom tržištu na kojima je ukupno odobren iznos od 4,55 milijardi kuna.

Od toga su 3,8 milijardi kuna banke uzele na rok od pet godina, uz kamatnu stopu od samo 0,25 posto. No, nekim bankama trebala je kratkoročna likvidnost, pa su na rok od tjedan dana uzele 750 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 0,30 posto.

S obzirom da su na računima banaka i dalje veliki iznosi gotovine, oko 30 milijardi kuna, nameće se pitanje zašto su banke trebale tako velike pozajmice središnje banke. Kako objašnjavaju u samim bankama, time su ponajprije nastojale osigurati likvidnost koja je trenutačno potrebna investicijskim fondovima. Uplašeni zbog krize i izgledne recesije, klijenti su prošli tjedan počeli povlačiti znatna sredstva iz tih fondova koji su time postali glavno žarište nelikvidnosti. Osim toga, građani su na bankomatima povlačili i veće količine gotovine u kunama pa je i to jedan od razloga zbog kojeg banke nastoje osigurati potrebne zalihe.

Mjere iz FED-a

Na središnje banke diljem svijeta rastu pritisci da poduzmu mjere kojima bi smirile financijska tržišta zbog neizvjesnosti koju je donijela kriza zbog koronavirusa. Kako bi izbjegla još jedan turbulentni tjedan na financijskim tržištima, američka središnja banka Fed, primjerice, u nedjelju je dodatno smanjila ključnu kamatnu stopu, na gotovo nula posto, a najavila je i novi program kvantitativnog popuštanja, kupnju državnih obveznica. Međutim, unatoč najavama Feda, američki burzovni indeksi jučer su pali oko šest posto. Rasprodaja dionica nastavljena i na Zagrebačkoj burzi, s padom Crobexa od sedam posto.

'U bankomatima ima dovoljno novca'

Radu u novim uvjetima prilagođavaju se i banke pa klijentima poručuju da više koriste digitalno bankarstvo i bankomate, a manje poslovnice. Ako moraju doći u poslovnicu, HUB apelira da se drže preporuka zdravstvenih službi, da stoje u redu na sigurnoj udaljenosti od drugih osoba.

- Banke su osigurale kontinuitet rada poslovnica i prilagodile rad pozadinskih službi kao podrške poslovanju te će poslovnice banaka nastaviti raditi u određenom obujmu u skladu s razvojem situacije i preporukama nadležnih institucija. Mreža bankomata i poslovnice banaka u svakom će trenutku biti opskrbljene dovoljnom količinom gotovine, a građanima se preporučuje korištenje usluga digitalnog bankarstva i kartičnog plaćanja - poručuju u HUB-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. prosinac 2024 00:30