Konferencija “Hrvatska na Savi, projekt budućnosti Zagreba i središnje Hrvatske” održala se danas u zagrebačkom hotelu Esplanade i na njoj se predstavio strateški projekt “Zagreb na Savi”.
Riječ je o vizionarskom projektu koji će promijeniti obalu rijeke Save od Siska do granice sa Slovenijom, s ciljem povećanja potencijala tog dijela Hrvatske u urbanističkom, transportnom i energetskom vidu. Glavna značajka ovog projekta jest gradnja deset malih hidroelektrana unutar korita rijeke Save. To bi ostvarilo niz benefita, kako energetskih i za vodoopskrbu tako i za još veće otvaranje Zagreba i drugih mjesta prema Savi, čiji bi se tok regulirao tako da je moguće kvalitetnije i sigurnije osmisliti korištenje prostora uz rijeku.
Konferenciju organizira Hanza Media u suradnji s Gradom Zagrebom, HEP grupom, Vodoopskrbom i odvodnjom, Hrvatskim vodama te Zagrebačkom županijom, a pod sponzorstvom i partnerstvom Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sami projekt „Hrvatska na Savi, projekt budućnosti Zagreba i središnje Hrvatske” izrađen je pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Ispod pogledajte galeriju
Na konferenciji su prisutni Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku i izaslanik predsjednika Vlade RH, Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, Anamarija Kirinić, predstavnica Ureda predsjednice, Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-u, akademik Velimir Neidhardt, potpredsjednik HAZU-a koji će od 1.siječnja iduće godine preuzeti poziciju predsjednika Akademije, državni tajnici Mario Antonić i Maja Markovčić Kostelac te mnogi drugi istaknuti pojedinci.
Višedesetljetni san
Konferenciju je pozdravnim govorom otvorio Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista.
- Ovaj je projekt višedesetljetni san mnogih znanstvenika, inženjera i političara, ali čini se da je ova generacija dobila priliku da ostvari taj san. Naš je cilj da osvijestimo javnost i interesne dionike da se ovaj projekt pokrene i da postane nacionalni projekt generacije – rekao je Ogurlić.
Poslije njega je za govornicu stao Velimir Neidhardt, potpredsjednik HAZU-a, koji je istaknuo kako ovaj projekt predstavlja dugoročnu zadaću koji se više ne smije prepuštati generacijama koje dolaze.
- U dobroj tradiciji urbanizma i prostornog planiranja svako sektorsko odjeljivanje je nedopustivo i na ovaj projekt moramo gledati kao na cjelinu. HAZU će razmatrati najvažnije dosege ovog projekta unutar svojih znanstvenih te umjetničkih razreda, a pozivamo sva zainteresirana sveučilišta i institucije da započnu javnu raspravu s konačnim ciljem donošenja odluke s usklađenim odgovornima na razvojna pitanja za realizaciju Hrvatske i Zagreba na Savi u desetljećima koja dolaze – istaknuo je akademik Neidhardt.
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić naglasio je kako Hrvatska nije odgovorno pristupila problemu zaštite i korištenja rijeke Save i njene obale te podsjetio na posao koji su obavili naši susjedi po tom pitanju.
- Slovenija je sagradila četiri od pet hidroelektrana na Savi, a u istom periodu u Hrvatskoj smo imali desetak poplavnih događaja s većim i manjim materijalnim štetama. Najveća među njima se dogodila 2010. godine kada je puknuo nasip na velikogoričkom području. Naime, ova je poplava nadmašila poplavu Save iz 1964. godine. I zato poziva Ministarstvo energetike i zaštite okoliša na donošenje program zaštite i uređenja obale rijeke Save od Siska do Slovenije kako bi ovaj projekt mogao krenuti s realizacijom – kazao je Kožić.
Bandić: 'Bojimo se rijeke'
Zagrebački gradonačelnik je u svom stilu prokomentirao kako se Zagreb godinama bojao Save.
- Mi smo kukavice, bojmo se rijeke jer ju nismo uspjeli umiriti i staviti u funkciju kako bi je vratili Zagrepčanima – rekao je Bandić te dodao kako se ovaj projekt ne može izvesti osim ako svi sudionici ne surađuju.
- Ovo nije projekt koji će se napraviti preko noći. Ja već 20 godina slušam o projektima za Savu, ali vjerujem da će ova konferencija to promijeniti i napokon nešto pokrenuti. Ovo je milenijski projekt i on se ne može završiti unutar godine dana, nego će za njegovu realizaciju proći barem 12 do 14 godina – istaknuo je zagrebački gradonačelnik.
Ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade RH Predrag Štromar istaknuo je kako je Vlada prepoznala važnost ovog projekta te da su još 2013 godine donijeli zaključak o korištenju rijeke Save i njene obale. Kao najvažnije odrednice ovog projekta naveo je razvoj riječkih luka i gospodarskih zona, omogućavanje navodnjavanja poljoprivrednih zemljišta te zaštitu od poplava. Za kraj svog izlaganja pozvao je sve istaknute stručnjake da sudjeluju sa svojim prijedlozima u izradi državnog plana s kojim će krenuti realizacija ovoga projekta.
Uvodne govore je zaključio Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku koji je istaknuo četiri glavna stupa ovog projekta. Kao prvi stup je naveo vodnogospodarski koji bi uključio povećanje razine obrane od poplava. Drugi je energetski jer bi se gradnjom hidroelektrana dobivala energija u skladu s modernim trendovima. Treći stup je prometni jer bi Sava postala plovna do granice sa Slovenijom, a po njoj bi mogli ploviti i riječki kruzeri do Beča. Za kraj je istaknuo prostorni potencijal jer bi se oslobodilo 350 hektara zemljišta koji je sada nedostupan zbog nasipa.
Na konferenciji su prisutni i Martina Bienenfeld, direktorica TZ Grada Zagreba, Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, Ana Hanžeković, članica Uprave Hanza Medije te mnogi drugi istaknuti pojedinci. Slijede prezentacije Irena Ratković Malbaša iz poduzeća HEP, Kristijana Posavca s Rudarsko-naftno geološkog fakulteta, dok će o iskustvima Slovenije i njihovim hidroelektranama govoriti Andrej Vizjak, voditelj službe za razvoj investicije slovenskog HESS-a. Poslije toga je na raspredu panel rasprava, a konferencija će biti zaključena projekta ceste uz Savu, Ivana Dadića s Prometnog fakulteta.
----------------------------------------------------------------------------------------------
Čak 800 mil. eura ekonomske koristi
Stručnjaci koji se bave vodnim područjima već godinama upozoravaju na nužnost realizacije tog projekata kako bi se na području od Siska do granice sa Slovenijom konačno primjereno riješio problem poplavljivanja.
Nadalje, riješio bi se i problem o kojem se u široj javnosti jako malo govori, a to je daljnje osiguravanje pitke vode za grad Zagreb i širu okolicu. Prema tvrdnjama stručnjaka, zbog uzvodne regulacije i eksploatacije stanje podzemnih voda u samoborskom i zagrebačkom vodonosniku konstantno se pogoršava.
Procjenjuje se da bi ukupna ekonomska korist stabilizacije razine podzemnih voda bila veća od 800 milijuna eura. Treći pozitivni element tog projekta je energetski. Njegovom realizacijom omogućila bi se godišnja proizvodnja od približno 587 GWh električne energije iz obnovljivih izvora. To odgovara iznosu od 20% prosječnih godišnjih potreba grada Zagreba za električnom energijom.
Iskustva
Da bi se svi ti ciljevi ispunili, u sklopu projekta treba izgraditi 10 manjih vodno energetskih stepenica, odnosno hidroelektrane Brdovec, Samobor, Zaprešić, Podsused, Prečko, Sisak, Jarun, Šanci, Petruševec i Ivanja Reka. Njihovom gradnjom, tvrde stručnjaci, područja uzvodno i nizvodno od Zagreba bila bi zaštićena od razine vodnih valova koji se pojavljuju jednom u 1000 godina. Obrana od poplava grada Zagreba premjestila bi se sa 50 km nasipa koji prolaze kroz grad na 15 km lijevog nasipa odteretnog kanala Sava-Sava. Procjenjuje se kako se time razina obrane od poplava na ovom prostoru podiže gotovo 10 puta, dok bi ekonomska korist proizvedene električne energije bila 418 milijuna eura.
Za razliku od Hrvatske, Slovenija je odavno krenula u realizaciju projekta iskorištavanja donjeg toka rijeke Save. Dosad su izgrađene četiri hidroelektrane, a gradnja posljednje pete u Mokricama trebala bi početi sljedeće godine.
O iskustvima gradnje hidroelektrana na Savi na velikoj konferenciji u organizaciji Hanza Medije, 3. prosinca u hotelu Esplanade, govorit će Andrej Vizjak, voditelj službe za razvoja i investicije slovenske državne tvrtke Hidroelektrane na spodnji Savi (HESS), koja gradi hidroelektrane i upravlja njima.
Pitka voda
Vizjak naglašava kako će sveukupni projekt izgradnje 5 hidroelektrana stajati 803 milijuna eura bez PDV-a, od čega je 479 milijuna eura trošak izgradnje hidroelektrana i njihova opremanja, a 324 milijuna eura je cijena sve ostale popratne infrastrukture. Prosječna cijena gradnje jedne hidroelektrane je oko 90 milijuna eura. Prema njegovim riječima, benefit gradnje tog sustava hidroelektrana je golem - proizvodnja čiste obnovljive električne energije, sigurna zaštita od poplava, zaštita poljoprivrednih površina, otvaranje velikih potencijala za turizam... Vizjak kao prednost navodi i stabiliziranje podzemnih voda te osiguravanja izvora pitke vode. U Hrvatskoj mnogi stručnjaci već godinama navode kako je upravo gradnja slovenskih hidroelektrana dovela do opadanja razine izvora pitke vode na širem području Zagreba te erozije dna rijeke Save. Crne najave govore kako bi bez realizacije projekta Zagreb na Savi šire područje grada za 15 godina moglo ostati bez pitke vode. Vizjak kategorički tvrdi kako to nije istina i pojašnjava du su “njihove” hidroelektrane dovele do podizanja podzemnih voda, što koristi i Hrvatskoj.
Spuštanje
“Da jednostavno objasnim: voda teče nizbrdo. Slovenija je na višoj, a Hrvatska na nižoj koti i voda se spušta od Slovenije prema Hrvatskoj i puni hrvatske izvore podzemnih voda. Ove hidroelektrane dodatno su stabilizirale taj protok. No da bi Hrvatska imala još bolju situaciju, mora napraviti hidrocentrale na svojem teritoriju. I ponavljam, 100 posto sam siguran da naše hidrocentrale ne smanjuju razinu podzemnih voda u Hrvatskoj”, rekao je Andrej Vizjak.