Golicanje mašte

Mogu li se domaće tržište i Zagrebačka burza otvoriti za blockchain i kriptovalute?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.12.2018. u 16:23

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.12.2018. u 16:23

Zagreb, 070918.
Ivana Gazic, predsjednica Uprave Zagrebacke burze, snimljena u prostorima burze u ulici Ivana Lucica 2a.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

Jesu li na umrtvljenom domaćem tržištu kapitala uskoro mogući neki eksperimentalni iskoraci? Financijski instrumenti vezani uz blockchain tehnologiju koji naveliko golicaju maštu ulagača, ali i, čini se, novog 20-postotnog vlasnika Zagrebačke burze, malezijskog investitora Zong Xin Yeapa?

Trenutačno se na podlozi blockchaina može trgovati tokenima (digitaliziranom imovinom startupa i malih tvrtki) na platformi Funderbeam South East Europe koja je u djelomičnom vlasništvu Zagrebačke burze. Na uređenom burzovnom tržištu takvo što nije izvedivo. Tokeni, kako naglašava šefica Zagrebačke burze Ivana Gažić, nisu regulirani kao financijski instrumenti i ne mogu se izlistati, a pogotovo tu nema mjesta za kriptovalute.

Zakonski pomak

No, drugi su se već pokrenuli. Oko financijske primjene blockchain tehnologije i kripto imovine ljetos je zakone donijela Malta, predstavljajući se kao prvi globalni “blockchain otok”, a pripremaju se i Lihtenštajn i Francuska. Na razini Europske unije, kao i u Hrvatskoj, regulative još nema. Jedini zakonski pomak zasad je da su oni koji se profesionalno bave kripto imovinom - primjerice, mjenjačnice i kripto burze - potpali pod pravila europske Direktive o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma. Ostalo još uvijek funkcionira kao Divlji zapad. Očekuje se, međutim, da će do kraja mjeseca Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) o “novotarijama” uputiti mišljenje Europskoj komisiji. Sada se čeka pristanak svih država članica. U izradi tih smjernica sudjeluje i Hanfa, potvrdio nam je predsjednik njezina Upravnog vijeća Ante Žigman. U biti, traži se rješenje za minimalni regulatorni okvir kako bi se u novim okolnostima zaštitili mali ulagatelji i integritet tržišta.

Što se tiče tokena, primjerice, Žigman ih smatra primjerom inovacija koje obećavaju još veću dostupnost ulaganja na globalnoj razini i neposredniju povezanost između ulagatelja i onih koji nude različite proizvode, ali “takav razvoj ima i lice i naličje, kako rizike tako i prilike”.

Veliki rizici

Kad se govori o globalnoj kripto imovini, ona je ove godine doživjela golem pad tržišne kapitalizacije zbog pada cijene bitcoina, ali volumen trgovanja na dnevnoj razini redovito prelazi 15 milijardi dolara, kaže Žigman. Cijeli niz većih institucionalnih sudionika tržišta kapitala u svijetu već se uključio ili je najavio svoje sudjelovanje, izravno kroz kripto imovinu, ali i razvojem i implementacijom blockchain tehnologije.

- To nam pokazuje da interes ne prolazi, samo se iz špekulacije malo više okrenuo prema institucionalizaciji - dodaje.

Rizici s kripto imovinom su veliki, upozorava. Bitcoin je u prosincu prošle godine prešao vrijednost od 19 tisuća dolara, danas se trguje na razinama od oko četiri tisuće dolara, dok je tržišna kapitalizacija svih značajnijih kriptovaluta od siječnja do prosinca 2018. pala s više od 800 milijardi dolara na 120-130 milijardi dolara.

Žigman ne želi komentirati neslužbene izjave i planove oko primjene blockchaina ili kripto imovine novog suvlasnika Zagrebačke burze Zong Xin Yeapa preko tvrtke Eunex-C.

- Ono što možemo uočiti jest da dio reguliranih subjekata na globalnoj razini ulazi na različite načine u kripto imovinu, odnosno blockchain. Tako Čikaška trgovinska burza (CME), kao najveće tržište terminskim ugovorima, već skoro godinu dana nudi mogućnost trgovanja ugovorima na bitcoin, jedno od najvećih društava za upravljanje imovinom Fidelity Investments je otvorilo društvo Fidelity Digital Assets koje se bavi kripto imovinom, Švicarska burza i središnji depozitorij (SIX) najavljuju otvaranje platforme za trgovanje digitalnom imovinom u 2019. godini, najveća burza na svijetu, ona u New Yorku, također je najavila platformu za trgovanje digitalnom imovinom Bakkt - nabraja Žigman.

Pristupati s oprezom

Trend je očit, pitanje je, dakle, kada ćemo se i mi priključiti. Ipak treba uočiti bitnu razliku između primjene blockchain tehnologije na postojeće instrumente i trgovanja instrumentima temeljenim na kriptovalutama. Na pitanje o mogućnosti da se na burzu uvedu tzv. kripto ETF-ovi (exchange-traded fund), proizvodi namijenjeni malim ulagateljima, Žigman je oprezan.

- Ako uzmemo u obzir da je kripto imovina uglavnom nereguliran proizvod, možemo zaključiti da bi ETF kojemu bi u osnovi bila kripto imovina bio izrazito rizičan. Takvim proizvodima treba pristupiti s najvećim oprezom. Da ih nije lagano uskladiti s regulatornim zahtjevima, pokazuje i činjenica da je od razvijenih država samo u Švicarskoj najavljeno uvrštenje proizvoda sličnih ETF-ovima, kojima je u temelju kripto imovina - kaže.

(Ovdje samo napomena: u Hrvatskoj se ne trguje ni regularnim ETF-ovima jer nema zainteresiranih izdavatelja.) U Europi se, pak, već eksperimentira dužničkim instrumentima pod nazivom ETN (exchange-traded notes), a u podlozi su im bitcoin i ethereum...

Bugari imaju ETF fond na Crobex

Ivana Gažić kaže da je u Hrvatskoj moguće uvrštenje regularnih ETF-a (exchange-traded fund) na burzu, a inicijalni kapital za fond je pet milijuna kuna. S obzirom na tržišne okolnosti u Hrvatskoj, dodaje ona, jedini zainteresirani izdavatelj od te je ideje - odustao. No, jedna bugarska kompanija pokrenula je ove godine ETF koji prati indeks Zagrebačke burze, a listan je na burzama u Sofiji i Frankfurtu. Zove se Expat Croatia CROBEX UCITS ETF i ulaže u dionice kompanija koje su uključene u Crobex indeks. Najveći udjel u tom ETF-u ima Atlantic grupa, potom Adris grupa, treća je Podravka. Tržišna vrijednost imovine fonda je mala, početkom prosinca bila je oko 77 tisuća eura. gg