Konferencija Jutarnjeg i UMFO

Mirovinski fondovi traže udjele u Janafu, HEP-u i ACI-ju, a ministar im nudi startupe

AUTOR:

OBJAVLJENO:

9.9.2019. u 10:06

AUTOR:

OBJAVLJENO:

9.9.2019. u 10:06

HANZA MEDIA

Josip Aladrović (lijevo), Darko Horvat (desno)

Velik broj sudionika okupio se danas u prostorijama zagrebačkog HUB-a 385 na konferenciji 'Investicijski izazovi mirovinskih fondova'. Riječ je o konferenciji u organizaciji Jutarnjeg lista i Udruge društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO),

Konferenciju je uz ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića, koji bi u sljedećoj godini trebao pripremiti teren za nacionalnu 'socijalnu' mirovinu, svečano otvorio i glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, te savjetnik Uprave PBZ Croatia osiguranja Goran Kralj.

- Kada je prije 20 godina u Hrvatskoj stupio na snagu zakon koji naš mirovinski sustav dijeli na tri stupa i koji je u tom periodu akumulirao 100 milijardi kuna, nitko nije očekivao da će se u takom kratkom roku akumulirati tolika sredstva - istaknuo je to na otvaranju konferencije Investicijski izazovi mirovinskih fondova glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.

 

Upravo je sigurnost i budućnost naših mirovinskih fondova glavna tema naše današnje konferencije.

Sudionike je između ostalih, pozdravio i ministar gospodarstva Darko Horvat, koji je istaknuo kako svi zajedno, vladajući, ali i struka, moraju stvoriti sinergijski efekt kroz koji će zajedničkim snagama na pravilan način osigurati budućnost mirovinskih fondova.

Da naš sustav kapitalizirane štednje danas slavi 20 godina pohvalio se i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović koji je pojasnio kako je ideja kreatora zapravo bila stvaranje održivog sustava i smanjenje izdvajanja štediša.

Kao glavni problem današnjeg sustava, ministar rada i mirovinskog sustava vidi u nedovoljnoj financijskoj pismenosti građana.

- Nedovoljna upoznatost građana s cijelim mirovinskim sustavom nas zapravo ne bi trebala čuditi. Na žalost svjedoci smo vremena gdje ni institucije koje bi se trebale baviti podizanjem pismenosti dovoljno ne ulažu u obrazovanje građana. Iz tog ćemo razloga, novom izmjenom zakona inzistirati na jačanju upravo tog segmenta - pojasnio je.

Uz to, istaknuo je kako će utjecaj politike negativnih i niskih kamatnih stopa imati veliki utjecan na prinose fondova, te je potrebno što prije mijenjati investicijsku strategiju.

- Moramo se okrenuti i ostalim gospodarskim granama. Budućnost trebamo tražiti u startupima - dodao je.

Upravo zbog toga, navodi kako će uskoro doći do značajnih administrativnih rasterećenja cijelog sustava, te da isključivo ovakav trostruki mirovinski sustav može osigurati budućnost mirovina naših građana

- Moramo zajedničkim snagama detektirati problem, ali i cijeli sustav prilagoditi novim demografskim promjenama, ali i tržištu rada, kazao je Aladrović.

'Desetogodišnji prinosi svih razvijenih država drastično su pali'

Nakon uvodnih izlaganja u daljnji program konferencije uveo nas je savjetnik Uprave PBZ Croatia osiguranja Goran Kralj koji je ovom prilikom predstavio globalno stanje mirovinskih sustava.

- Valja istaknuti da su desetogodišnji prinosi svih razvijenih država drastično pali, a neki su čak dosegli i negativne razine - objasnio je.

Kao glavni primjer uzeo je SAD čiji prinos u posljednjih 60 godina bilježi značajan pad.

- Gotovo sve države Europske unije ima negativne prinose, a najgora situacija i dalje je u Grčkoj, dok pozitivne prinose na razini Europe bilježi jedino Turska - dodao je.

Između ostalog, kao zanimljivu zemlju istaknuo je Japan koji se našao u sličnoj situaciji kao i mi zbog sve značajnijeg povećanja starijeg stanovništva. Kako pojašnjava, danas je tamo gotovo 30 posto stanovništva starije od 60 godina.

- Projekcije za glavna gospodarstva EU i dalje su loša. Sve one bilježe niske stope rasta, a očekuje se kako će ona biti jedva jedan posto na razini cijele EU. Uz to, na gospodarskoj razini svima veliki rizik stvara Kina čije gospodarstvo polagano usporava, no bar za sada njihova stopa i dalje je visoka i iznosi oko 6 posto - zaključio je Goran Kralj.

Panel rasprava

U sklopu panel rasprave pod nazivom 'Nove investicijske strategije mirovinskih fondova' svoje stavove iznijet će predsjednik upravnog vijeća Hanfe dr. sc. Ante Žigman, direktor Direkcije upravljanja imovinom Erste Plavi Andrija Hren, Mario Staroselčić član Uprave AZ-a te ekonomist Velimir Šonje, dok će panelom moderirati Gojko Drljača.

U uvjetima niskih, pa i negativnih prinosa na financijskim tržištima, mirovinski su fondovi spremni više ulagati u konkretne projekte. Posebno ih, poručili su s panela koji je održan u sklopu konferencije Jutarnjeg lista, zanima ubrzanje privatizacije, pri čemu bi ih u portfelju države, čini se, najviše zanimala ulaganja u HEP, Janaf i ACI.

- Zainteresirani smo biti vanjski partner u pojedinim državnim poduzećima, kao što su ACI, HEP i Janaf, što podrazumijeva njihovu privatizaciju. Naravno, iza svega toga mora stajati ekonomska logika", istaknuo je Mario Staroselčić, član Uprave AZ fonda.

I Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeĆa Hanfe, vjeruje da bi mirovinci više mogli ulagati u pojedine tvrtke koje su sada u državnom vlasništvu. To se, poručio je Žigman, ponajprije odnosi na tvrtke iz sektora energetike, transporta i distribucije. 

Ipak, predstavnici mirovinaca na panelu od predstavnika Vlade nisu uspjeli dobiti odgovor na pitanje moze li se očekivati ubrzanje privatizacije. Umjesto toga, Darko Horvat, ministar gospodarstva, poručio im je kako u njegovu ministarstvu imaju listu 50-ak investitora, mnogi od kojih su već zgotovili projekte i sada traže investitore.

- Danas već imamo listu 30-ak investicijskih projekata u koje se može ulagati. Vrijednost projekata je 5,5 milijardi kuna. Nije mi jasno zašto za njih nema interesa, kazao je Horvat predstavnicima mirovinskih fondova.

Svojevrsnu buru izazvala je i poruka ekonomskog stručnjaka Velimira Šonje, koji je ocijenio kako se grozi partnerstva mirovinskih fondova i države. Šonje je pritom upozorio kako hrvatski mirovinci imaju priliku uključiti se u investicijske projekte u Europi te je dodao kako bi volio da država razmisli o portfelju manjih projekata u koje bi se ukljucili mirovinski fondovi.

"Najprije čujemo da mirovinski fondovi žele odredjene projekte u koje bi se uključili, a onda gospodin Šonje kaže da se grozi toga. Takva komunikacija nikome ne koristi , odgovorio mu je Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava.

Kako god, era niskih, u velikom dijelu Europe i negativnih kamata, negativno se odražava i na hrvatske mirovinske fondove, koji moraju traziti nove modele ulaganja. 

- Austrija izdaje obveznicu na 50 godina.  No, toga se ne trebamo bojati. Možda i mi moramo razmisliti o izdavanju dugoročnijih obveznica, ocijenio je Sonje.

To će dovesti, rečeno je na panelu, i do diverzifikacije portfelja hrvatskih mirovinskih fondova,  pri čemu se ne smije dovesti u pitanje sigurnost ulaganja, odnosno, naglasak će i dalje morati biti na manje rizičnim oblicima ulaganja. No, hrvatski problem ostaje, ocijenili su sudionici panela, niska razina financijske pismenosti gradjana.

- Uvodjenje A, B i C fondova 2014. godine nije dobro prezentirano javnosti. Naša javnost jos uvijek ne zna da već sada moze definirati rizičnost svoje imovine u mirovinskim fondovima, zaključio je Andrija Hren, direktor Direkcije upravljanja imovinom mirovinskog fonda Erste Plavi.