.jpg)
Europska komisija u svibnju ove godine u Specifičnim preporukama za Hrvatsku dala je osvrt i preporuke glede mjera koje je Vlada predložila u Nacionalnom planu reformi za 2017. godinu i Programu konvergencije za razdoblje 2017. - 2020., a jedan dio tih preporuka odnosi se i na mirovinski sustav.
“Obeshrabriti rani odlazak u mirovinu, ubrzati tranziciju prema povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu te uskladiti propise za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine”, glasi sažetak tih preporuka, od kojih je Vlada predloženim promjenama “riješila” prve dvije preporuke, ali ne i treću preporuku Europske komisije. U Ministarstvu rada su nam, tim povodom, odgovorili kako su u ovom krugu promjena odlučili riješiti preporuke vezane za opće propise mirovinskog sustava, a da bi usklađivanje propisa za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine trebalo uslijediti u drugom reformskom krugu.
Drugi krug
Međutim, u Ministarstvu zasad ne žele ili ne mogu reći nešto više o tome kada bi taj drugi krug trebao uslijediti, osim što napominju kako bi se o tim promjenama treba postići, ako je ikako moguće, društveni konsenzus. Uz to, ističu, to usklađivanje ne bi trebalo značiti da bi se posebne kategorije (takozvane statusne ili povlaštene mirovine) umirovljenika u cijelosti, materijalno i prema uvjetima umirovljenja, izjednačile s korisnicima mirovina iz općih propisa, već da se bi se išlo prema određenom približavanju iznosa mirovna i uvjeta umirovljenja. Nije, nadalje, riješen ni problem “razdvajanja” posebnih mirovina na onaj dio koji se odnosi na odrađeni staž i na onaj dio koji se odnosi na posebne propise. Branitelji, na primjer, imaju prosječno 18 godina staža, ali se u dostupnim analitičkim materijalima ne može vidjeti koliko braniteljskih mirovina otpada na staž, a koliko na dio po posebnim propisima.
Odvajanje
U Ministarstvo gospodarstva su nam rekli kako se to razdvajanje računovodstveno provodi u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a da se od “administrativnog” odvajanja, kakvo je bilo provedeno na početku isplate braniteljskih mirovina, te kao što je bilo uvedeno za vrijeme mandata Vlade Zorana Milanovića, odustalo zbog razloga nedostatnog usklađivanja mirovina.
“Naime, odlukom Vlade Zorana Milanovića s rastom plaća i troškovima života usklađivao se samo dio mirovina iz radnog staža, a ne i dio mirovine iz posebnih propisa, pa je to dovelo do zaostajanja tog dijela mirovina. Zbog toga smo se odlučili opet ‘spojiti’ te mirovine, kako bi se usklađivanje provodilo za čitavu mirovinu, a ne samo za dio mirovine”, naglasili su u Ministarstvu.
Ipak, bilo bi dobro da Ministarstvo rada i HZMO što prije izrade i objave analitičke materijale koji daju prave brojke o tome koliko se od ukupnih 39 milijardi kuna isplaćuje sukladno odrađenim godinama staža, koliko otpada na razne pogodnosti prilikom umirovljenja različitih grupa osiguranika, a koliko na isplatu takozvanih povlaštenih mirovina. Nadalje, jedna od zamjerki Europske komisije i jest to što su mirovine po posebnim propisima neprimjereno veće u odnosu na “obične” mirovine.
Jasno je, međutim, da bi bilo kakvo usklađivanje mirovina po posebnim propisima s običnim mirovinama koje bi išlo u smjeru smanjivanja visine mirovina po posebnim propisima, takozvanim povlaštenim mirovinama, izazvalo velike prosvjede udruga branitelja, a vjerojatno i svih drugih pogođenih skupina koje trenutačno imaju visoke mirovine.
Inače, od ukupnih rashoda za mirovine u 2018., rashodi za mirovine ostvarene na temelju općeg propisa - Zakona o mirovinskom osiguranju, takozvane mirovine iz rada, iznose 33,3 milijarde kuna, što čini 85 posto rashoda za mirovine. Kada su u pitanju mirovine po posebnim propisima (njih prima 17 grupa, odnosno 175 tisuća građana), koje se financiraju prihodima iz državnog proračuna, one su u 2017. godini iznosile 5,5 milijardi kuna, a za 2018. projicirano je 5,8 milijardi kuna, što iznosi približno 15 posto rashoda za mirovine.
U travnju ove godine isplaćivana je 71.455 mirovina branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (prosječna je iznosila 5618 kuna), 6792 mirovine pripadnika HVO-a (prosječno 2961 kunu), te 14794 mirovine djelatnih vojnih osoba, policajaca (prosječna mirovina je iznosila 3681 kunu). Obične mirovine iz rada je istodobno primalo 1,14 milijuna ljudi, a prosječan iznos te mirovine bio je 2342 kune.
Statusne mirovine
Statusne mirovine još dobivaju “ovlaštene službene osobe u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa” (9203 korisnika - 4091,31 kunu prosječno), radnici MUP-a, pravosuđa i sigurnosno-obavještajnog sustava (7442 korisnika - 3983,18 prosječna mirovina), radnici na poslovima razminiranja (298 - 5188), djelatne vojne osobe (14914 - 3688,48) te pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine (5402 - 2369,52), bivši politički zatvorenici - 3135 - 3780,73).
Nadalje, tu su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema ZOPHBDR-u - iz 2017. (35659 - 2511,44), pripadnici bivše Jugoslavenske narodne armije - JNA (6221 - 3129,76), pripadnici bivše Jugoslavenske narodne armije - JNA - čl. 185. ZOMO (137 - 3067,24), sudionici Narodnooslobodilačkog rata - NOR (12312 - 2758,96), zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor (662 - 9587,03), članovi Izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljeni javni službenici (103 - 3152,83), bivši službenici u saveznim tijelima bivše SFRJ (37 - 3675,84), redoviti članovi - HAZU (137 - 8699,53), te još nekoliko kategorija.