- Porezni sustav Republike Hrvatske treba učiniti konkurentnim, sustav mora biti prohodniji, jednostavniji, mora biti stabilan. Tim načelima smo krenuli u izradu prve faze porezne reforme. U prvom koraku najveći naglasak smo stavili na rasterećenje dohotka, što se mislim pokazalo jako dobrim. U isto vrijeme smo rekli da ćemo u nastavku voditi brigu da to ne bude prvi i zadnji korak, nego da ćemo nastaviti. Sada dolazimo do ovoga što ja zovem nastavkom porezne reforme. Od mene kao ministra nikad niste čuli da sam o bilo čemu bio isključiv, uvijek smo govorili, i premijer i ja, o ukupnom poreznom sustavu - poručio je danas u emisiji N1 televizije Točka na tjedan ministar financija Zdravko Marić.
Na pitanje o smanjenju PDV-a za jedan postotni poen, kako je premijer Plenković najavio, Marić poručuje:
- Porez na dodanu vrijednost je možda najupečatljiviji. Međutim, ponavljam još jedanput: ni premijer ni ja nismo nikad bili isključivi da govorimo samo o PDV-u. Taj cjelokupni paket mi privodimo kraju. U sljedećih nekoliko dana ću premijeru prezentirati mjere, pa će to onda ići ostatku Vlade, koalicijskim partnerima. Negdje tijekom srpnja ćemo to pustiti u javnost i ući u javnu raspravu. Ja bih volio da to bude do sredine srpnja. Ako bude i koji dan kasnije, imat ćemo vremena da stupi na snagu s 1. 1. 2019. Ne izdvajamo posebne segmente, gledamo cijeli sustav.
Nadalje, Marić je istaknuo kako porezno rasterećenje treba promatrati u međunarodnom i domaćem kontekstu, a smatra i da je uzrečica da "RH ima najveće porezno opterećenje, vrlo dvojbena pa čak i netočna."
- Ako uspoređujemo s EU koliko je udio PDV-a u BDP-u, naš udio je gotovo 13 posto, dok je u EU oko 9 posto. Po porezu na plaće, mi smo na samom dnu - tvrdi ministar financija.
Smatra i kako nije točno da Hrvatska najviše u Europi oporezuje rad.
- Imate analize koje kažu da na 1 euro neto plaće ide 65 centi poreza i doprinosa. Jednako kao u Sloveniji. Ispod nas su zemlje poput Velike Britanije, Malte, Cipre, Irske, ali mi smo u donjoj polovici - poručuje.
I dalje će se, tvrdi Marić, voditi načelom poreznih rasterećenja, i to ne samo u smislu PDV-a već i općenitog smanjivanja oporezivanja rada.
- Vaš koalicijski partner, Ivan Vrdoljak predlaže da se ukine stopa od 36 posto. Je li to na stolu? - upitala da je voditeljica emisije.
- Još 2016. je to bio prijedlog iz mog Ministarstva. U jednom trenutku odlučeno je da se ona samo smanji. U današnjem trenutku milijun i pol od 2,7 milijuna poreznih obveznika uopće ne plaća porez na dohodak. S druge pak strane imao sam jasan apel od IT stručnjaka, koji su mi slali i pismo i tražili da se snizi ta stopa jer ih ona guši. Zato smo krenuli tim smjerom. Ne govorim samo o IT-u i visokom menadžmentu, tu je i srednji menadžment. Prema oporezivanju iznadprosječne plaće mi smo u gornjoj polovici Europe - odgovorio je.
Iako manji dio građana, tek 40ak tisuća ljudi, ima iznadprosječne plaće, Marić poručuje kako se radi o široj poruci: "Mi moramo gledati i konkurentnost našeg poreznog sustava."
Siguran je i da će s predsjednikom Vlade i koalicijskim partnerima doći do rješenja, vezanog uz smanjenje PDV-a, a koje će biti dobro za sve uključene strane. uskoro će, kaže, biti konkretniji.
- Je li moguće da se PDV smanji više od jedan posto? - upitala ga je voditeljica.
- U ovom trenutku gubitak od oko dvije milijarde, nešto malo preko toga, možemo podnijeti. Više u jednoj godini teško. Ali gledamo dinamičku komponentu više od jedne godine. Prvi korak je pokazao smjer kojim idemo, svaki drugi korak je na tragu toga. Kroz par dana i tjedana sve će biti jasnije - kaže Marić.
Na pitanje o tome susreće li se s određenim ucjenjivačima, Marić je rekao kako se radi samo o normalnom dijalogu uključenih strana.
- Apetiti su, ja bih rekao zdravi, ali pitanje je i "linije". Učinili smo iskorak javnih financija, naglasak stavili na kontrolu rashoda. To je načelo kojeg se ne držim samo ja, nego i cijela Vlada. Držimo se limita, sav višak ide isključivo za smanjivanje javnog duga te daljnje porezno rasterećenje. Jasno smo pokazali na koji način možemo dugoročno imati održivost javnih financija.
Što se tiče poreza na nekretnine od kojeg je Vlada odustala iako EU na tome inzistira, Marić poručuje kako je "ideja bila u cijeloj reformi unaprijediti postojeći sustav oporezivanja imovine. Mi nikad nismo govorili o vrijednosnom porezu na nekretnine, on nikad nije bio tema. Bilo je samo govora o poboljšanju postojećeg sustava komunalne naknade. Htjeli smo uvesti element pravednosti, da oni koji imaju noviju, plate više, a oni koji nemaju manje".
- Znamo da dosta nekretnina u Hrvatskoj nije u funkciji - pitala je voditeljica.
- To je ključ. Ideja je bila da se postojeći sustav unaprijedi kako bi došlo i do dodatne aktivacije nekretnina. Ali ponavljam, priča je skrenula da se iza ugla krije vrijednosni porez. Vlada je u konačnici donijela odluku kakvu je donijela i mi iza nje stojimo - poručio je ministar.
Što se tiče mirovinske reforme, odnosno Pavićeva prijedloga iste, Marić je ostao suzdržan i oprezan:
- Mislim da je ministar rekao da nije namjera da se ukida drugi stup. Rekao je premijer da se otvara javna rasprava, sada je prilika. Nemojmo izdvajati samo jedan element. Moramo gledati cjelinu. Imamo 17 do 18 milijardi kuna manjka godišnje. To su zarađene, stečene mirovine, međutim tih 17, 18 milijardi se mora nadomjestiti svake godine. Moramo gledati da je ovo dugoročna mjera. To je poanta jednog takvog sustava.
Osvrnuo se i na šire gospodarske trendove Hrvatske:
- Nakon šest godina recesije Hrvatska ima gospodarski rast, nešto ispod četiri posto. Moje mišljenje je da je dobro da imamo rast, on je danas na zdravijim temeljima nego pred recesijom. No takav rast nas nipošto ne smije i ne treba zadovoljiti. Zato jest nužnost provedbe strukturnih reformi u svim sustavima. Mirovinski sustav, zdravstveni, demografija... Za kojim god mjerama posegnuli bez jakog gospodarstva, rasta standarda i plaća problemi ne mogu biti riješeni. U isto vrijeme država mora omogućiti rasterećenje - porezno, neporezno, administrativno... - poručio je.
Ipak, Hrvatska bilježi pad industrijske proizvodnje i pad izvoza, inzistirala je dalje voditeljice Točke na tjedan.
- U prvom tromjesečju samo pad izvoza, a siguran sam da ga neće biti u drugom, pokazatelji sugeriraju na to. Nitko ne treba biti sretan podacima industrijske proizvodnje. Imate nekoliko poduzeća koja su u problemima koje imaju velik udio u industrijskoj proizvodnji - odgovorio je Marić
Dotakli su se i teme demografskih mjera, a Marić je poručio kako su ta sredstva dobrim dijelom predviđena u okviru proračuna.
- Ono što će eventualno nedostajati u kratkom roku ćemo preraspodijeliti. U ovom trenutku nemam potrebe govoriti o rebalansu - dodao je ministar za N1 televiziju te još najavio i novi Zakon o proračunu i Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji bi 12.7. trebali biti u Vladi.