Gospodarska suradnja između Hrvatske i Turske je u usponu i sve se više diverzificira, poruka je s današnjeg susreta hrvatskog ministra gospodarstva Darka Horvata i turske ministrice trgovine Ruhsar Pekcan, koja je, s turskim gospodarskim izaslanstvom, posjetila Hrvatsku.
Prema podacima državne statistike i HGK, ukupan je hrvatski izvoz u Tursku u prvih 10 mjeseci prošle godine dosegao vrijednost od 123,6 milijuna američkih dolara, što je 21,8 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. S druge strane, hrvatski je uvoz iz Turske u istom razdoblju iznosio oko 342,6 milijuna USD, što je 5,3 posto više u prvih 10 mjeseci 2018. godine. Kada se podvuče crta, Hrvatska je u robnoj razmjeni s Turskom bila u minusu od oko 218,9 milijuna USD. Ovdje valja reći kako razvoju robne razmjene između Hrvatske i Turske, kao i gospodarskih odnosa u cjelini, u prilog ide i carinska unija u kojoj se nalaze EU i Turska, a čiji je dio, kao članica EU, i Hrvatska.
Kada je riječ o ulaganjima, turska ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do kraja trećeg tromjesečja prošle godine dosegla su vrijednost od 212 milijuna eura, pokazuju podaci središnje banke i HGK. Turska ulaganja u Hrvatsku uglavnom su otišla u sektore turizma i financija, a Turci, kako se moglo čuti u HGK, pokazuju i sve veći interes za ulaganjima u energetiku. Uz to, Turci su zainteresirani i za suradnju s Hrvatskom u segmentu suvremenih tehnologija, istraživanja i inovacija, a zanimaju ih i poslovi podugovaranja u, primjerice, automobilskoj industriji.
I hrvatske tvrtke sve više pokazuju interes za ulaganjima u Turskoj, o čemu svjedoči i nedavni primjer hrvatske M+ Grupe, koja je preuzela tursku tvrtku CMC, koja je, kako ističu u M+ Grupi, najveći neovisni izdvojeni kontaktni centar i pružatelj usluga upravljanja korisničkom podrškom u Turskoj s preko 4000 zaposlenih.
Ruhsar Pekcan, ministrice trgovine Republike Turske
Među hrvatskim institucijama koje dobro surađuju s Turskom i koje u njoj vide odskočnu dasku za prodor na okolna bliskoistočna tržišta je i Poljoprivredni institut Osijek, koji s turskom tvrtkom Tareks radi na projektu selekcijske stanice za oplemenjivanje bilja. Poslovanje se prvenstveno bazira na kulturi kukuruza, a aktivnosti se pokušavaju proširiti i na druge kulture.
- Mi smo najveći izvoznici sjemena poljoprivrednog bilja bez genetskih modifikacija u Tursku. S vremenom, tijekom proteklih 18 godina suradnje, razvili smo prijenos i transfer znanja, razvoja kultivara. S jedne strane izvozimo, a s druge, kada izvezemo to sjeme visokih kategorija, tada od naših turskih partnera naplaćujemo licencu - istakao je Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, dodavši kako institut preko 90 posto ukupnih prihoda stječe na tržištu.
Ministar Horvat istakao je važnost jačeg angažmana Hrvatsko-turskog poslovnog vijeća u daljnjem razvoju gospodarskih odnosa između Hrvatske i Turske. Riječ je o poslovnom vijeću kojeg su 1995. godine osnovale HGK i turski Odbor za promicanje vanjske trgovine (DEIK). Rad tog vijeća, ocjena je HGK, vraća se u dinamiku kakva je nekad postojala, što znači barem jedan ili dva događanja na razini nacionalnih gospodarstava kroz godinu.
Službeni posjet ministrice trgovine Republike Turske Ruhsar Pekcan Hrvatskoj
Horvat je potvrdio i da je prihvatio poziv turske ministrice trgovine da u rujnu otputuje u Izmir s hrvatskim gospodarskim izaslanstvom. Na tom bi se skupu trebali definirati novi potencijalni sektori za ekonomsko povezivanje Hrvatske i Turske.
- Očekujem puno prostora za nova ulaganja - zaključila je ministrica Pekcan.
U sklopu susreta ministara u HGK je održan i susret 20-ak hrvatskih i turskih gospodarstvenika. Iako se hrvatsko-turski ekonomski odnosi ponovno nalaze u fazi uspona, određenu prepreku predstavlja im vizni režim, koji je između dvije zemlje uveden uoči hrvatskog ulaska u EU 2013. godine.
Također, treba podsjetiti da su Hrvatska i Turska 2005. godine istodobno otvorile pregovore o ulasku u EU: Hrvatska je u međuvremenu pristupila EU, dok je pregovarački proces Unije s Turskom ušao u svojevrsnu slijepu ulicu te mu se zasad ne nazire kraj. Ulazak Turske u EU potaknuo bi i daljnji razvoj gospodarskih odnosa Hrvatske i Turske. S druge strane, turske su tvrtke jako aktivne u zemljama europskog jugoistoka.