Mreža brzih željeznica u Europi je spora, skupa i neefikasna, stoji u izvješću koje je ovog tjedna objavio Europski revizorski sud, piše euobserver.
U izvješću objavljenom 26. lipnja stoji da brzi vlakovi vrlo rijetko putuju brzinama kojima bi na papiru trebali voziti - štoviše, voze na samo 45 posto svojih mogućnosti, a na samo dvije linije koje su bile uključene u istraživanje brzina je prelazila 200 km/h u prosjeku. Na baš ni jednoj liniji vlakovi nisu vozili prosječnom brzinom većom od 250 km/h, što je naročito porazno kad se uzme u obzir da bi na nekima prosječna brzina od 300 km/h trebala biti uobičajena.
- Prosječna brzina koja je toliko ispod one za koju su vlakovi i pruge projektirani tjera nas da se zapitamo koliko se njima efikasno upravlja, naročito u financijskom smislu - stoji u izvješću Suda. Inače, za potrebe izvješća istražile su se brzine na željezničkim linijama u šest država članica EU, ukupne dužine 5000 kilometara.
Osim rijetko oštrih kritika na postojeće linije u izvješću se iznosi stav kako države članice ne mogu dosegnuti zacrtani cilj Europske unije od 31.000 kilometara brzih željeznica do 2030. godine. Što je posve razumljivo ako se zna da je krajem prošle godine diljem EU bilo oko 9100 kilometara brzih željeznica, s još 1700 km u izgradnji.
- Utvrdili smo da dugoročni plan EU nema osnove u vjerodostojnim analizama, neće biti ostvaren, te za njega nema strategije razvoja na razini cijele Unije - piše u izvješću. Zaključke Europskog revizorskog suda podupiru i podaci koji kažu da gradnja linije brze željeznice u prosjeku traje 16 godina pa sve kad bi se i sad započeli svi projekti, sigurno ne bi bili završeni do 2030.
- Odluke o gradnji brze željeznice vrlo često su bazirane u politici, a ne na cost-benefit analizama - stoji dalje u izvješću.
Kao primjer neefikasnosti tijekom gradnje navedena je brza željeznička linija između Stuttgarta i Münchena duga 267 km - inicijalno predviđeni trošak bio je 1,8 milijardi eura, a na kraju je linija koštala čak 13,3 milijarde eura, uz to da radovi još nisu završeni.
Dodatni izvor frustracije za EU čelnike su i financijska sredstva koja je Unija uložila od 2000. godine u razvoj brzih željeznica - čak 23,7 milijarde eura iz EU fondova, plus gotovo 30 milijardi koje je uložila Europska investicijska banka.
Na kraju valja podsjetiti da Kina u ovom trenutku ima više od 22.000 kilometara brzih željeznica, s planovima da ih do 2030. bude oko 38.000. U Europi najveću mrežu ima Španjolska, s više od 3100 km brzih željeznica.