Suprotno od svih

Marićev plan je i niži PDV i veće plaće: Od 1. siječnja PDV bi bio 24 posto

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

19.6.2018. u 8:18

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

19.6.2018. u 8:18

Zagreb, 110618.
Hotel Sheraton.
Dodjela nagrada Zlatna bilanca hrvatskim poduzetnicima za 2017 godinu.
Na fotografiji: Zdravko Maric.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / Hanza Media

Zdravko Marić

Iako je u zemlji gotovo zavladao konsenzus da bi, umjesto stope PDV-a, trebalo smanjiti oporezivanje plaća, ministar financija Zdravko Marić pokušat će u idućim tjednima sve uvjeriti u suprotno, odnosno da je potrebno oboje. Drugi krug porezne reforme obuhvatit će više poreznih izmjena, ali najzvučnija među njima svakako je snižavanje opće stope PDV-a, od iduće godine, sa 25 na 24 posto.

Time će državni proračun ostati bez oko dvije milijarde kuna, ali na cijenama proizvoda i usluga, smatraju kritičari, to se neće znatnije osjetiti, čak ni u slučaju da ih trgovci doista smanje za sniženi porez, premda je to malo vjerojatno. S druge strane, kada bi se država odlučila dodatno smanjiti porez na dohodak, zaposleni građani to bi odmah osjetili na džepu, što se smatra posebno važnim u trenutačnoj atmosferi malodušja, kad mladi ljudi masovno napuštaju zemlju.

Sigurna zona

Zbog čega onda ministar financija Zdravko Marić tako snažno inzistira na smanjenju PDV-a umjesto na smanjenju poreza na dohodak? Njegov je prvi argument analiza koja pokazuje da, u usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska već ima jednu od najnižih efektivnih stopa poreza na dohodak u Europi (zbog brojnih izuzeća 6,5 posto). Istodobno, po visini stope PDV-a na samom je vrhu ljestvice, iza Mađarske. Drugo, smanjenje stope PDV-a je predizborno obećanje HDZ-a i ministar financija, kao i premijer Andrej Plenković, žele ga ispuniti. No, čini se da postoji i treći, možda najvažniji argument u prilog smanjenju PDV-a.

U slučaju da se opet pojavi neka kriza i padnu porezni prihodi, ministar financija računa da je u takvim situacijama ipak lakše povećavati stopu PDV-a nego dirati u druge poreze, osobito one na plaću. Stoga se njegova ustrajnost na smanjivanju stope PDV-a može shvatiti i kao pokušaj da se u dobrim vremenima stvori prostor za interveniranje u lošijim vremenima.

Kada bi se dodatno smanjio porez na dohodak, jedinice lokalne samouprave ostale bi bez dijela prihoda. Od ove godine on u cijelosti ide u lokalne proračune, što znači da im je posljednjom poreznom reformom središnji proračun prepustio 2 milijarde kuna, uz oko 10 milijardi kuna koje su lani same uprihodile od tog poreza. Budući da je Vlada odustala od poreza na nekretnine kojim bi lokalne jedinice mogle nadomjestiti manje prihode od poreza na dohodak, iz državnog proračuna trebalo bi im proslijediti izgubljene prihode. U slučaju krize, njih je sigurno teže vratiti na prijašnje pozicije.

Kada je riječ o porezu na dohodak, izgledno je da će i tu biti nekih izmjena, prije svega u slučaju oporezivanja viših i visokih plaća, po čemu je Hrvatska i dalje u gornjoj grupi usporedivih zemalja. Prema sadašnjih pravilima, dohoci do 17.500 kuna oporezuju se stopom od 24 posto, a oni iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

Nadoknada iz EU

Detalji o tome, kaže Marić, još se definiraju, ali mnoge su opcije na stolu. Jedna od njih je i spuštanje stope od 36 posto, kao i pomicanje razreda tako da ta najviša stopa zahvati manji broj ljudi.

Uz to, kako se može čuti, na stolu je i ukidanje dvaju doprinosa na plaću koje izdvajaju poslodavci: za zapošljavanje od 1,7 posto te za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto. Ako bi se ukinula ta dva doprinosa, za bruto plaću od 10.000 kuna to bi značilo oslobađanje od 220 kuna.

Kada je riječ o doprinosu za zapošljavanje koji odlazi HZZ-u, očekuje se da bi manjak tih prihoda mogao biti kompenziran povlačenjem novca iz europskih fondova. U slučaju prihoda za ozljedu na radu, koji odlaze u blagajnu HZZO-a, on se procjenjuje na oko 600 milijuna kuna. No, već su državni revizori primijetili da visinu tog doprinosa treba preispitati jer su prihodi znatno veći od evidentiranih izdataka u tu svrhu.

Pregovori u koaliciji

Što će od tih prijedloga biti i usvojeno, odlučit će koalicijski partneri. Ono što je sigurno, Marić, da bi uspio progurati smanjenje stope PDV-a, mora ponuditi i neku “mrkvu” na strani poreza na dohodak. Prilikom posljednje porezne reforme, zbog povećanja poreznih odbitaka, broj onih koji ne plaćaju porez na dohodak povećao se sa 915.000 na 1,5 milijuna zaposlenih. To znači da više od polovice poreznih obveznika, a njih je 2,7 milijuna, ne plaća porez na dohodak. Ako bi se taj krug dodatno širio, smatra Marić, došlo bi do narušavanja načela razmjernosti poreznog sustava.

HUP strahuje od prebacivanja bolovanja na njegov trošak

Dok ministar financija razmatra niže oporezivanje rada, svoje planove ima i ministar zdravstva Milan Kujundžić, a poslodavci strahuju da bi oni mogli ići u drugom smjeru. Detalji o izmjenama Zakona o obveznom osiguranju još se ne znaju, no neslužbene informacije govore da bi mogle ići poslodavcima na štetu. To se ponajprije odnosi na naknade tijekom bolovanja, koje se trenutno dijele između poslodavca i HZZO-a tako da poslodavac plaća prva 42 dana.

Kako bi preduhitrio moguće prebacivanje dodatnih troškova bolovanja na poslodavce i po mogućnosti smanjio sadašnji broj dana bolovanja koje plaćaju poslodavci, HUP je napravio analizu te prakse u zemljama EU. A ona pokazuje da su “hrvatski poslodavci u nepovoljnijoj poziciji nego poslodavci iz 21 zemlje EU i okruženja, osobito u smislu trajanja (broja dana) bolovanja na teret poslodavca, te posljedično tome izdataka po toj osnovi za poslodavca”. Tome dodaju da poslodavci kroz bruto plaću već uplaćuju 15 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje radnika.

- S obzirom na izrazito visoke ukupne troškove rada u Hrvatskoj te brojne druge faktore koji negativno utječu na konkurentnost hrvatskih poduzeća, zalažemo se za smanjenje troškova poslodavaca po osnovi naknade za bolovanje radnika, primarno kroz smanjenje broja dana bolovanja na teret poslodavca - poručuju iz HUP-a.