Neovisno o tome hoće li prihodi od doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje biti odgođeni ili otpisani, proračun idućih mjeseci na njih ne može računati, a značajno će se smanjiti i prihodi od PDV-a, dobiti, trošarina…
Od oko 10 milijardi kuna koliko otprilike mjesečno pristigne u državni proračun, pretpostavlja se da će idućih mjeseci izostati veliki dio, možda i polovica. S druge strane, potrebe i očekivanja od države su golema. Samo za isplatu minimalaca procjenjuje se da će trebati milijardu do dvije kuna mjesečno. Proračunski deficit na kraju bi mogao iznositi više desetaka milijardi kuna. Kako će se on financirati?
Za prvi korak u nuždi ministar financija Zdravko Marić odabrao je zatražiti kredit od banaka. Prema neslužbenim informacijama, trenutačno se u Ministarstvu financija razmatraju pristigle ponude banaka s iznosima, a ovisno o tome koliko su prihvatljive, konačni iznos bi se mogao kretati od pet do deset milijardi kuna. On se dijelom poklapa s iznosom smanjene obvezne pričuve bankama koju drži kod centralne banke. Prije desetak dana HNB je donio odluku o spuštanju obvezne pričuve s 12 na devet posto, što je za posljedicu imalo oslobađanje 10,4 milijarde kuna, od čega 6,3 milijarde u kunama.
Skroman učinak
Kada se stanje na tržištima primiri, očekuje se da će država izdati i obveznice. U ovom trenutku čini se izglednijim da će se više oslanjati na domaće izvore, banke i mirovinske fondove. S obzirom na to da je centralna banka počela kupovati državne obveznice od financijskih institucija, ne bi trebao izostati ni interes za njihovu kupnju. Na kraju, od 37 milijardi eura koje je Europska komisija namijenila za investicijski plan kao odgovor na krizu s pandemijom koronavirusa, Hrvatskoj će pripasti 1,16 milijardi eura. Novac će se nekako naći, ali kako upozorava Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, jednim okom uvijek se mora gledati i na to kako će se on vratiti.
- Iako posebne situacije zahtijevaju posebne mjere, mora se razmišljati i o tome što poslije. Ostaje problem tko će snositi trošak. Zato mislim da je u ovom trenutku važno i pitanje raspodjele tereta - kaže Nestić. Postoje različita razmišljanja o tome je li ovo nezahvalno vrijeme primjereno za rješavanje problema s kojim je Hrvatska dugo opterećena, a to je veličina javnog sektora. Institut za javne financije je zaključio da bi smanjenje plaća iz proračuna imalo skroman učinak na javne financije, od 0,37 do 1,22 posto BDP-a, te da bi negativne posljedice toga mogle biti dugotrajne i velike.
Politička odluka
No, Nestić smatra da dio tereta ipak mora preuzeti i javni sektor, pa makar to bila i relativno manja ušteda. Ono što je pritom važno, ističe, jest da se ušteđeni iznos preusmjeri u potrošnju, primjerice za naknade onima koji će ostati bez posla u privatnom sektoru ili pomoć tvrtkama koje ne mogu isplaćivati plaće.
- Potrošnja se može zadržati, a u ovom trenutku može se postići čak i veći efekt ako se dio novca uzme onima koji u javnom sektoru dobro zarađuju i ne troše te preusmjeri onima koji su bez posla - navodi Nestić. Kada je riječ o tome kome bi se moglo uzeti, objašnjava kako to svakako nisu zdravstveno osoblje, policija i vojska, ali da bi Vlada trebala o tome donijeti jasnu političku odluku čim prije.